Snagu sajamske industrije odražava činjenica de se na godinu širom svijeta održava više od 31.000 sajmova i stručnih izložbi, da sajmovi zapošljavaju blizu 700.000 ljudi, da 4,4 milijuna tvrtki nastupa na sajmovima i da ih godišnje posjećuje oko 260 milijuna posjetitelja – čulo se na konferenciji „Sajmovi u funkciji regionalnog i ukupnog gospodarskog razvoja“, održanoj u Virovitici u organizaciji časopisa „Suvremena trgovina“ i Hrvatske gospodarske komore čime je u Hrvatskoj obilježen Global Exhibitions Day (GED).
Kampanja GED-a održana je u 67 država i regija s ciljem da jasno usmjerenim aktivnostima industrije sajmova i evenata upozori da je riječ o djelatnostima koje znatno pridonose rastu gradova, regija i cijele zemlje. Ove godine tematski okvir GED-a usmjeren je na dvije ključne postavke: zagovaranje industrijskog razvoja i povlačenje pravih talenata, a Virovitica je kao mjesto obilježavanja odabrana jer se jasno usmjerila i opredijelila da postane regionalno sajamsko središte okupljanja privrednika iz šireg područja (Mađarske, Srbije, Slovenije, BiH, Crne Gore ali i drugih zemalja).
„Različitim poslovnim aktivnostima Virovitica oživljava i potiče potrebnu vezu između gospodarstva i regionalnih političkih i ekonomskih faktora u funkciji kvalitetnoga regionalnog razvoja. U okviru ukupnoga programa gospodarskog razvoja Slavonije, što je jedan od političkih, socijalnih i ekonomskih prioriteta sadašnje Vlade, svaki pokušaj i podrška ubrzanom regionalnom razvoju predstavlja značajan pomak u tom smjeru“, obrazložio je direktor i glavni urednik Suvremene trgovine, Srećko Sertć.
BAROMETAR GOSPODARSKIH KRETANJA
O trendovima i iskustvima u transformaciji sajamske industrije govorili su stručnjaci i direktori sajmova u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Srbiji i Mađarskoj složivši se da su sajmovi, unatoč novim tehnologijama i načinima predstavljanja proizvoda i usluga, trgovanja i komuniciranja, ostali barometar gospodarskih kretanja, najsigurnije test tržište za nove proizvode, pouzdan marketinški istraživački instrument i nezamjenjiv medij u izgradnji i održavanju poslovnih kontakata, pozicioniranju na tržištu, pripremi i proširivanju poslovanja, analizi stanja konkurencije i pronalaženju novih poslovnih partnera.
„Čovjek je socijalno biće i može pisati sjajne mailove, ali bez direktnog kontakta nema uspjeha u poslovanju. Istraživanja pokazuju da je uz svu tehnologiju koju imamo porastao broj službenih putovanja jer ni sa čim se ne može zamijeniti socijalni i psihološki moment koji je nužan u svakoj komunikaciji. Jedini resurs koji imamo su ljudi i razmjena njihovih ideja i mišljenja daje nam sigurnost da će sajmovi opstati i da će se razvijati“, rekao je prof. dr Zvonko Pavlek.
Međunarodna unija sajmova (UFI) broji 754 članova, uključivo 398 organizatora sajamskih priredbi, 110 sajamskih menadžera, 122 sajamska menadžera koji organiziraju sajmove i 50 udruga, Prošle godine na 34,6 milijuna četvornih metara izložbenog prostora organizirano 1212 sajamskih priredbi koji udovoljavaju UFI kriterijima. Značenje nastupa na sajmovima poraslo je posljednjih godina u ukupnom marketing mixu. Najnovija studija AUMA-e pokazuje da čak 85 posto izlagača sajmove smatra važnim ili vrlo važnim elementom marketinških aktivnosti. Prije samo nekoliko godina taj postotak je iznosio 79 posto. „Sajam još uvijek prilika za potvrdu statusa na tržištu, kao i mjesto za pronalazak novih tržišta na koje bi tvrtke mogle plasirati svoje proizvode i usluge. Unatoč sve prisutnijim Internet modelima komuniciranja i prodaje, sajam kao direktni marketing kojeg karakterizira komunikacija licem u lice ostaje i dalje vodeći element koji bitno doprinosi lancu prodaje, plasmana i opskrbe“, istaknuo je Josip Zaher, potpredsjednik HGK- za turizam trgovinu i financije.
Regionalni ekonomske efekti kod većih međunarodnih sajamskih centara pokazuju da na svaku novčanu jedinicu koju ostvaruje sajam dolazi 5 do 8 puta veći prihod za lokalno gospodarstvo i zajednicu. Broj posjetitelja odražava se na hotele, ugostiteljske objekte, trgovinu i gradski promet, a od sajmova profitiraju brojne uslužne djelatnosti koje se vezuju uz sajamsku organizaciju – organizatori izložbenih prostora, logističke organizacije, prevoditeljske službe, servisi hostesa i mnogobrojni drugi akteri.
TEŽNJA KA SPECIJALIZACIJI
Direktor HGK Županijske komore Virovitica Milan Vanđura obrazložio je to na primjeru Međunarodng sajama gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo koji je pozicionirao Viroviticu kao sajamsko središte na jednu širu kartu. „Viroexpo je među vodećim sajmovima u Hrvatskoj gdje redovito nastupa preko 700 izlagača iz 29 zemalja svijeta, a obilazi ga dvadesetak tisuća posjetitelja. To je ono što daje impuls razvoju gospodarstva, većem plasmanu proizvoda, a direktno utječe na nova zapošljavanja i demografska kretanja“, rekao je Vanđura.
Sajmovi doživljavaju promjene – sve su više specijalizirani u odnosu na proizvode ili tržišta, traju sve kraće s intenzivnijim programom, dopunjuju se raznim komplementarnim sadržajima i traže sve višu razinu izlagačkih prostora. Naglasak je sve više na posjetiteljima. Isto tako se uz stručne skupove sve više organiziraju sajamsko-izložbene aktivnosti, često na vrlo zavidnoj izlagačkoj razini, upravo s istim ciljem.
Evolucija u sajamskom poslovanju glavna je tema unutar struke. Sajmovi u Europi – a oni čine više od 65 posto svih relevantnih sajamskih priredbi u svijetu – nalaze se pred novim investicijskim ciklusom. Više od 5 milijardi eura uložit će se u sajamske prostore i posebno sajamsku infrastrukturu u narednih 10 godina. Zaključeno je da sajmovi svoju poziciju u uvjetima opće gospodarske globalizacije mogu održati pronalaženjem novih ideje, kvalitetnim pristupom i pronalaženjem rješenja mnogih novih pitanja. Četiri oslonca za postizavanje tih ciljeva su inovacije, informacijske tehnologije, internacionalizaciju i infrastrukturu. elementi koji obilježavaju 21. stoljeće.
