Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Putujem i pišem

“Bećarenje”, priče iz davnine i lijepi Brod na Savi

  Slobodan Kadić/Glas Slavonije           14.04.2024.         1542 pogleda
“Bećarenje”, priče iz davnine i lijepi Brod na Savi

Rijetka su putovanja Slavonijom i Baranjom, bar ona koja mene zadese u zavičaju. Iako je sve možda blizu, uvijek se ima štošta vidjeti i naučiti. S nekolicinom novinara zatekao sam se u ranim jutarnjim satima na domaćinskoj kavici u brodskom hotelu Central! Domaćin je bio Zoran Čarapić, vlasnik Atlantis Travela, kojeg sam svojevremeno upoznao u Moskvi na velikom turističkom sajmu MITT.

Prisjetili smo se davnih dana, kada se puno više putovalo, a onda krenuli prema Kadanovcima i Ranču Čondić u blizini Pleternice, kamo je stigao ostatak ekipe iz Zagreba, mahom turističkih novinara, pa i onih koji se tako osjećaju. A ranč kao ranč, svega ima kao u Božjem vrtu, od životinja do bungalova i fine slavonske papice za doručak te šljivovice, koja je posebno dobra za jutro, kada nam se svima "pale windowsi". A kada nam se podigao sustav, već smo bili u Muzeju bećarca na pleterničkom Trgu bećarca.

Bećarac je ponos Slavonije, Baranje i Srijema, a taj vokalno-instrumentalni napjev u dva stiha u sebi sažimlje strast prema životu i zavičaju, ali i mudrost generacija. Dakako, i životnu filozofiju našeg naroda, jer srce bećarca su ljudi, bez kojih nema ni njega. Muzej je doista – mrak. Nisam očekivao toliko izložaka, ali i zanimljivih sadržaja, poput ringišpila, kojeg se svi rado sjetimo iz djetinjstva. Riječ bećarac (2011. uvršten je na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine) dolazi od turske riječi bekar (neženja), odnosno od perzijske riječi bikar (besposlen), a riječ je o vedrom pučkom razuzdanom napjevu koji se izvodi u svatovima, ali i u drugim veselim prigodama.

"Dabogda se prevrnula na me prikolica puna udovica", sjetim se Kiće Slabinca i njegovih bećaraca, ali i mnogih drugih erotskih koje sada neću napisati, ali vi ih već jako dobro znate. Puno više o Muzeju bećarca u Pleternici pronađite na njegovoj web-stranici, a možete ga i posjetiti te nešto kupiti u suvenirnici. Cijena ulaznice je deset eura za obične smrtnike poput mene, osam za učenike, studente i djecu. Sve je to dva eura jeftinije ako se dolazi u grupi, a postoji mogućnost i obiteljske ulaznice za 25 eura ili više. Ako vam se to čini puno, nemojte žaliti jer vrijedi svakog centa. Još ako planirate zaviriti u neki podrum Požeštine ili restorančić, nema boljeg vikenda. Prekoputa Muzeja nalazi se interpretacijski centar Terra Panonica, koji priča priče o prirodnoj baštini Požeško-slavonske županije. Lijepo su nas dočekali u Pleternici, ta vrsni su to domaćini i organizatori i ponosan sam što sam nekih davnih dana živio u Požegi i radio u dopisništvu Večernjeg lista, pa samim tim i često obilazio taj kraj. A ni Slavonski Brod nije daleko! Već smo koračali Tvrđavom Brod, jedinstvenim primjerom monumentalne vojne arhitekture iz 18. stoljeća. Razgledali smo Muzej tambure i Galeriju Ružić, šetali obalom rijeke Save do franjevačkog samostana iz prve polovine 18. stoljeća, a ondje se nalazi spomen-soba "srednjoškolca" Dragutina Tadijanovića. Prvo Muzej Brodskog Posavlja, a u povodu 150. obljetnice rođenja Ivana Brlić-Mažuranić i razgledanje kuće Brlić uz Savu na glavnom trgu, koji nosi njezino ime. Neki su tu isprobali šešir iz njezina doba, a drugi su, poput mene, uživali u popodnevnoj kavi uz Kraševe Bajadere, baš ćeif. Već mi se učinilo da je to previše za jedan dan.

Brod na Savi, kako se nekada zvao Slavonski Brod, krije mnoge dragulje, ali bez pravilno osmišljene pune turističke priče. Gotovo je nevidljiv na turističkoj karti, iako se uvijek nalazio na raskrižju mnogih puteva, a upravo bi zbog neposredne granice s Bosnom i Hercegovinom od turizma mogao uprihoditi znatno više. Turističku ponudu ne čine samo koncerti, narodnjački diskoklubovi, palačinkarnice, restorančići i kafići nego i hoteli te razni sadržaji u prirodi, na vodi, aktivni odmor, ali i onaj pasivni uz degustiranje posebno osmišljenih jelovnika, koji meni posebno odgovara (poput plandovanja).

I nije samo riječ o Slavonskom Brodu, puno je naših gradova u sličnoj situaciji. Osijek se ipak malo izdigao, ali cjelokupno, Slavonija i Baranja još uvijek nije etablirana kao turistička regija, nemojmo si lagati. Razlog tomu su i političke opcije, jer valjda je samo u Hrvatskoj važno koja je stranka na vlasti u gradu i županiji, a ako nisu iste, onda ne daj Bože! Trude se turističke agencije i TZ Slavonskog Broda, ali uvijek treba više i više jer novije generacije vole multimediju, drukčije prikaze povijesti i što manje "spike" i filozofiranja o povijesti. Dan sam zaključio čašom lokalne graševine i finim slavonskim kulenom. Ta slatka Slavonija!

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Putujem i pišem