Kerum, Orešar, Fiolić, Ježić... To su samo najzvučnija imena poduzetnika koji se u proljeće 2012. suočavaju s krutim financijskim ograničenjima.
Recesija koja se produljila na četvrtu uzastopnu godinu, međutim, nemilosrdno udara i po manje krivim srednjim, malim i mikropoduzetnicima u Hrvatskoj. I dok je za godinama sumnjive poduzetnike koji su rasli mimo svake ekonomske logike (Kerum) ili iskorištavali političku pripadnost stranci na vlasti (Fiolić) sudar s istinom korisna stvar, za budućnost poduzetništva, a onda i zemlje u cjelini, drame koje prolazi na desetke tisuća manjih poduzetnika možda nisu osobito korisne za nacionalnu ekonomiju. Sasvim je u redu da se država u odnosu na poslovnu zajednicu koristi metodom mrkve i batine. S jedne strane poduzetnike treba stiskati, ali s druge ih treba poticati.
Cipelarenje posrnulih tvrtki U Hrvatskoj je u ovom trenutku, nažalost, na djelu neusklađenost mrkve i batine. Batina radi punom snagom, a mrkva je na dugom, dugom štapu. U takvim okolnostima naglo, šokterapijsko uvođenje krutoga financijskog ograničenja za tvrtke, koje ne prate poticajne mjere sličnog intenziteta, uništit će veći dio poduzetničke zajednice nego što je pametno izazvati.
U prijevodu, to bi značilo da Ministarstvo financija, predvođeno očito unaprijed dobro pripremljenim i s procedurama familijarnim Slavkom Linićem, uvodi financijski red u državu po kratkom postupku. A za to vrijeme iz drugih ministarstava, unatoč najavama, do poduzetnika i menadžera još ne stižu terapeutski učinci poticajnih mjera. Poduži je popis što sve sadržava državna batina. Poslovnu zajednicu upravo trese obveza da se plaće ne smiju isplaćivati ako se istodobno ne uplate doprinosi. Trebalo je stati nakraj poslodavcima koji ne uplaćuju doprinose, ali zbog strogih pravila u velikim su se likvidnosnim problemima našli i oni koji su doprinose plaćali s malim zaostacima. Možda će se nakon svibnja ionako iznadplanski napunjena državna blagajna još malo udebljati, ali zaposlenici kojima će kasniti plaća još će manje kupovati po trgovinama. Panično traženje dodatnog novca, u vrijeme dok industrijska proizvodnja pada šest i više posto, uništava ionako krhke financijske odnose u lancima B2B-a.
Batina se primjenjuje i u državnoj lakoći dizanja cijena u tvrtkama koje su joj u vlasništvu, a k tomu su monopoli (struja, plin, cestarine...). Skraćenje rokova plaćanja, koje se nije promislilo na teorijskoj razini, napravit će dodatni pomor u izmučenoj poslovnoj zajednici. Jednako kao i batina u obliku najave oduzimanja privatne imovine vlasnicima i direktorima koji ostanu dužni državnom proračunu.
Tko će lud u poduzetnike I dok se učinci batine vide u danima, tjednima i nekoliko mjeseci pred nama, rokovi u kojima bi se izmučeno gospodarstvo moglo dočepati bar ponekog zalogaja mrkve mnogo su dulji. Investicijski ciklus, koliko god diskutabilan bio odabir energetike kao mjesta s kojeg će početi pozitivna lančana reakcija, neće postići bolje rezultate u realnom sektoru do početka sljedeće godine. Slično je s najavom jeftinijih kredita putem HBOR-a i HAMAG-a. Tek se treba pokazati da puštanje milijardi koje je HNB oslobodio kroz poslovni bankarsku sustav ovaj put neće završiti u klasičnoj varijanti - onoj da kredite mogu dobiti tvrtke kojima ne trebaju, a da poduzeća kojima se radi o životu i smrti ne zadovoljavaju postavljene uvjete.
Na strani na kojoj je na štapu zavezana mrkva za poduzetnike trebalo je biti i rasterećenje domaćih poduzetnika. Govorilo se o internoj devalvaciji. Taj štap sve je duži. Čak i oni koji su formalno smanjili parafiskalna opterećenja sad traže zaobilazne načine da dođu do novca koji su zamislili. Povećanje komorskog doprinosa za mnoge tvrtke samo je najbezobrazniji nekažnjeni primjer.
Spominju se i poticaji za zapošljavanje, ali sve je još u postupku. Dok sve te lijepe najave sustavom kap po kap ne stignu u pustinju na računima tvrtki iz realnog sektora, po poduzetnicima i menadžerima padat će samo financijska batina. Iz Vladinih krugova moglo se čuti da nesposobni poduzetnici i trebaju propasti, da će doći drugi koji će postizati bolje rezultate. Nažalost, tako mogu govoriti oni koji ne žive od potvrde svojeg rada na realnom tržištu, nego im plaće stižu iz proračuna. Uz takvu neusklađenost mrkve i batine samo rijetki avanturisti mogu se odlučiti na to da postanu dio nove generacije poduzetnika u Hrvatskoj. Poduzetništvo je danas ekstreman ‘sport' u ovoj zemlji.
