Banner
Ministrica Vučković: Dobri rezultati u ribarstvu
INA donirala 900.000 kuna dječjim odjelima zdravstvenih institucija
Sabor: Rasprava oko hitnosti zakona kojim se osiguravaju besplatni obroci u školama
Jutarnji list: Za pripreme osmaša za nacionalne ispite traže i do 2900 kn
Večernji list: Privatnici - za isti novac obavili bismo 25 posto više pregleda
Stručnjaci upozoravaju: Privatizirani mirovinski sustav srlja u propast
Državne nekretnine: Popunjenost državnih stanova 88 posto, 629 prazno

  Dossier Palm

Banka nije kriva što je opljačkan gradski proračun, moramo joj podmiriti parnični trošak od pola milijuna kuna

  Goran Gazdek           14.11.2022.         6529 pogleda
Banka nije kriva što je opljačkan gradski proračun, moramo joj podmiriti parnični trošak od pola milijuna kuna

Trgovački sud u Zagrebu odbio je kao neosnovan tužbeni zahtjev Grada Virovitice kojim od Zagrebačke banke potražuje 88.796.373,81 kn/11.785.304,11 EUR sa zateznom kamatom po stopi koja teče od 20. kolovoza 2020. kao naknadu za prouzročenu štetu. Sud je Gradu Virovitici naložio da Zagrebačkoj banci nadoknadi parnični trošak u iznosu od 502.500,00 kn/66.693,21 EUR. Riječ je o slučaju krađe 17 milijuna kuna iz gradskog proračuna u kojem je gradonačelnik Ivica Kirin na Gradskom vijeću te u medijima tvrdio da odgovornost leži u nepostupanju Zagrebačke banke nakon čega je pred Trgovačkim sudom pokrenuo spor.

Kirinova tužba

Kirin smatra da je obveza Zagrebačke banke bila procjena kreditne sposobnosti Grada Virovitice najmanje jedanput godišnje i to kod svakog novog kreditnog zaduženja. Upravo se zbog tog nepridržavanja obveza, smatra Kirin, dogodio propust banke. Obzirom na ukupno 14 ugovora o kreditu sklopljenih u razdoblju od 2009. do 2019. Zagrebačka banke je imala obvezu 14 puta te jedanput godišnje, odnosno sveukupno minimalno 24 puta izvršiti procjenu rizika. Da je tako postupila utvrdila bi postojanje visokorizične i nezakonite situacije i Gradu Virovitici ne bi nastala šteta. Primijetila bi da se 2013. godine počinju odvijati sumnjive transakcije na način da se kontinuirano isplaćuje gotovina na bankomatu u iznosu od pet tisuća kuna i na šalteru banke u iznosima od tri do dvanaest tisuća kuna te da se novac bezgotovinski prenosi na transakcijski račun Košarkaškog kluba Virovitica u pojedinačnim iznosima od tri do trideset tisuća kuna.

Neusklađenost računa i poslovnih knjiga

Nadalje, Kirin smatra da je Zagrebačka banka trebala uočiti neusklađenost na transakcijskom računu i u poslovnim knjigama Grada s poslovnim knjigama Zagrebačke banke jer je u knjigama Grada prikazano više od stvarnog novca na raspolaganju.

Tu neusklađenost Zagrebačka banka je prema mišljenju Grada Virovitice trebala primijetiti i po Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Da je po provođenju zakonom predviđenih mjera dubinske analize te uočavanju postojanja nelogičnosti, sumnjivih i neobičnih transakcija s računa Grada, Zagrebačka banka dala točne i pravodobne informacije tužitelju i vlastitim nadslužbama te obavijestila Ured za sprječavanje pranja novca šteta ne bi nastala. „Stoga postoji izravna uzročno-posljedična veza između (ne)postupanja tuženika te nastale štete za tužitelja, iz čega nedvojbeno proizlazi i odgovornost tuženika“, stoji među ostalim u tužbi.

Ista obveza, tvrdi tužitelj, proizlazi i iz Općih uvjeta poslovanja Zagrebačke banke d.d. po transakcijskim računima poslovnih subjekata.

Banka je morala znati za sumnjive transakcije

Nadalje, Kirin smatra da je tuženik morao imati saznanja o postojanju sumnjivih transakcija i odstupanja po računu tužitelja početkom 2018. godine. Tada nije postupio niti obavijestio tužitelja da je iznos od 9.942.300,00 kuna isplaćeno direktno na račun Košarkaškog kluba Virovitica.Takvo direktno financiranje Košarkaškog kluba nije dozvoljeno, već da sva novčana sredstva moraju ići preko Sportske zajednice Grada Virovitice.

Zagrebačka banaka je morala vidjeti da je taj novac imao daljnji tijek i to na privatni račun tadašnjeg pročelnika upravnog odjela Grada Virovitice za financije i gospodarstvo Siniše Palma, a koji je u tom svojstvu politički izložena osoba te je prema Zakonu tuženik bio obvezan postupiti s pojačanim mjerama dubinske analize.  Bio je dužan uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizikom. Trebao je znati da se u tom smislu radi o višestrukim propustima, odnosno izravnoj povredi zakonskih obveza tuženika prema tri klijenta jer su Grad Virovitica, pročelnik Upravnog odjela Grada Virovitice za financije i gospodarstvo te Košarkaški klub Virovitica klijenti iste banke. Banka je imala izravni uvid u cjelokupni slijed novca s računa tužitelja, a punih šest godina je propustila detektirati problem te uočiti sumnjivi modus isplata vršenih s računa Grada.

Naposljetku, Grad u tužbi navodi da je Banka propustiča primijeniti kogentne norme i načela propisana Zakonom o obveznim odnosima i u razdoblju od šest godina Gradu nanio izravnu i neizravnu štetu. Prema procjeni vještaka Ljubomira Jelića iz Rijeke direktna financijska šteta iznosi 38.130.996,81 kuna, a da indirektna 50.665.377,00 kuna što sve zajedno iznosi 88.796.373,81 kuna.

A što na sve to kaže Sud?

Zagrebačka banka je u postupka navela da je njena dužnost bila izvršavati sve platne transakcije koje je Grad inicirao, što je Banka, tvrdi Trgovački sud, nesporno i činila. Ta je dužnost prema utvrđenju Suda, uz ostalo, obuhvaćala i izvršenje naloga za bezgotovinsko plaćanje prijenosom sredstava s računa tužitelja na račun Košarkaškog kluba Virovitica.Sud je utvrdio da praćenje korištenja i utroška sredstava za te programe nije bilo u ovlasti Banke, već naprotiv, upravo u ovlasti tužitelja odnosno njegova tijela nadležnog za poslove sporta.

Sud je na temelju iskaza svjedokinje Marije Gverić utvrdio da u razdoblju od 2013. do svibnja 2019. nije postojala potreba da Zagrebačka banka prati priljev sredstava na računu Grada jer je Grad uredno podmirivao sve dospjele obveze odnosno nije imao nepodmirenih dugovanja prema tuženiku, kao i da se ta potreba pojavila tek u svibnju 2019., kada je u svrhu odobrenja novoga zahtijevanog kredita, bilo potrebno prikupiti novac radi podmirenja dospjelih obveza prema tuženiku i kada je u tim okolnostima primijećen odljev novca u korist Košarkaškog kluba Virovitica.

Osim toga, sud je na temelju njezina iskaza utvrdio i da u bankarskom poslovanju nije uobičajeno da banka vrši uvid u poslovne knjige svojih klijenata radi provjere usklađenosti stanja novca u poslovnim knjigama klijenta sa stanjem u evidenciji banke.
Važan iskaz svjedokinje
Također je sud utvrdio da banka u postupku odobrenja kredita pravnim osobama i tijelima javne vlasti uvijek traži godišnja financijska izvješća za koja postoji i obveza javne objave te da banka u slučaju neusklađenog stanja podataka iz godišnjih financijskih izvješća sa stanjem na računu klijenta nema zakonsku obvezu zahtijevati usklađenje tih podataka, već da se u tom slučaju traže dodatna objašnjenja od klijenta.

Iskaz svjedokinje u navedenom dijelu Sud ocjenjuje uvjerljivim, životnim i okolnosno logičnim jer je svjedokinja bila dugogodišnja zaposlenica Grada Virovitice na poslovima voditeljice poslovnog odnosa korporativnih klijenata kojoj su poznati svi detalji bankarskog poslovanja i načina na koji se ono obavljalo u tuženikovoj poslovnici u Virovitici, kao i svi detalji dugogodišnje poslovne suradnje stranka, te iz razloga što ista, s obzirom na činjenicu da joj je prestao radni odnos kod tuženika radi umirovljenja 2021. godine, zasigurno više nije osobno zainteresirana za uspjeh tuženika u ovoj parnici.

Osim toga, u odnosu na dio njezina iskaza o tužiteljevom urednom podmirenju kreditnih obveza prema tuženiku u razdoblju od 2013. do svibnja 2019. godine, radi kojega prema iskazu svjedokinje nije bilo potrebe za praćenjem priljeva sredstava na računu tužitelja, valja reći da ta činjenica tužiteljeva urednoga podmirenja kreditnih obveza prema tuženiku tijekom postupka ni među strankama nije bila sporna.
Državna revizija nije utvrdila nepravilnosti
Nije bilo sporno niti da u utuženom razdoblju od strane Državne revizije nikada nisu bile utvrđene nepravilnosti financijskog poslovanja tužitelja niti njegovih financijskih izvještaja, što je u svom iskazu potvrdio i Ivica Kirin, kao što nikakve nepravilnosti nisu utvrđene niti od strane Porezne uprave.

Prva je nepravilnost od strane Državne revizije utvrđena tek u prosincu 2019. nakon što se kod tužitelja dogodila pronevjera proračunskog novca. Pored toga, Sud ističe kako niti jednim važećim propisom nije propisana obveza banke da prilikom ugovaranja kredita s klijentima vrši uvid u njihove poslovne knjige radi usporedbe podataka o stanju i promjenama na računu klijenta s tim podacima kojima raspolaže banka, odnosno radi usporedbe tih podataka s podacima iz godišnjih financijskih izvještaja.

Što se tiče Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma sud ističe da je njegova svrha zaštita nacionalnog i globalnog financijskog sustava, a ne zaštita pojedinaca.

Međutim, u kontekstu primjene toga Zakona od strane tuženika valja reći kako iz iskaza svjedoka Marije Gverić proizlazi da je tuženik tužitelja tretirao kao stranku niskoga rizika za pranje novca i financiranja terorizma što znači da je Zagrebačka banka nad Grdom kao tijelom lokalne i područne (regionalne) samouprave i osobom za koju postoji neznatan rizik za pranje novca ili financiranje terorizma, imao pravo prilikom provođenja transakcija vršiti pojednostavljenu dubinsku analizu, koja predstavlja iznimku od obveze primjene mjera dubinske analize stranke.
Transakcije nisu bile sumnjive
Banka je tijekom čitavog postupka isticala da je u odnosu na Grad vršena upravo takva analiza te da poduzete transakcije tužitelja kao tijela javne vlasti koje radi s proračunskim novcem ni po čemu nisu bile sumnjive i neobične, odnosno da nije imao razloga sumnjati da bi iste bile povezane s pranjem novca ili s financiranjem terorizma.

Sud utvrđuje da odgovornost Zagrebačke banke ne leži niti u činjenici da su zaposlenici Grada, nakon prelaska tužitelja na sustav elektroničke dostave izvadaka o stanju i prometu na računu, prilikom evidentiranja promjena u poslovnim knjigama mijenjali podatke u navedenim izvadcima koji su tužitelju dostavljani u datotečnom pdf i txt formatu i potom takve izmijenjene podatke učitavali u svoj računovodstveni program odnosno unosili u svoje poslovne knjige.

Na temelju iskaza Ivice Kirina kojem je u tom dijelu povjerovao, sud je utvrdio da je evidenciju stanja i promjena na računu tužitelja u čitavom razdoblju od 2013. do svibnja 2019., kada je otkrivena pronevjera proračunskog novca, obavljao samo jedan zaposlenik tužitelja, Siniša Palm, za kojega je Ivica Kirin nakon otkrivanja pronevjere proračunskog novca u svibnju 2019. utvrdio da je isti, u namjeri da prikrije nezakonito podizanje novca s računa tužitelja putem bankomata i putem naloga za plaćanje s računa koje je izdavao tuženiku, korigirao podatke sadržane u datotekama dostavljenim od strane tuženika i podatke o poslovnim promjenama sadržane u poslovnim knjigama tužitelja, da je on (Kirin) bio iznenađen činjenicom da su se podaci iz tih datoteka mogli korigirati, ali i da je naknadno utvrdio da sve banke u Republici Hrvatskoj i danas posluju upravo na identičan način, uključujući i Privrednu banku Zagreb d.d. kod koje je prešao kratko vrijeme nakon otkrivanja pronevjere, te da je isti o tome obavijestio premijera i ministra financija tražeći da se takav sustav poslovanja banaka promijeni jer da je za njega neprihvatljivo da se podaci na datotekama koje sadrže podatke o stanju i promjenama na računima klijenata mogu od strane klijenata korigirati prilikom njihovog preuzimanja u knjigovodstvo klijenata.
Odgovorni isključivo zaposlenici Grada
Unatoč tome, takav sustav je i danas u primjeni kod banaka u Republici Hrvatskoj pa u takvim okolnostima, prema utvrđenju suda, odgovornost za vjerodostojno preuzimanje podataka iz navedenih datoteka banaka u računovodstvene programe njihovih klijenata leži isključivo na klijentima, a ne na bankama. Drugim riječima, u tako organiziranom sustavu, klijenti se moraju moći osloniti na lojalnost i zakonito postupanje svojih zaposlenika koji za njih te poslove obavljaju.

Naposljetku, Grad Virovitica u tužbi neosnovano navodi da je Zagrebačka banka zbog navodne povrede svoje obveze obavješćivanja tužitelja, svojih nadslužbi i Ureda za sprječavanje pranja novca o transakcijama na koje se poziva tužitelj u vidu isplata gotovine na šalteru tuženika, isplata gotovine putem bankomata tuženika u ukupnom iznosu od 6.722.700 kuna te isplata bezgotovinskim prijenosom na transakcijski račun Košarkaškog kluba Virovitica u ukupnom iznosu od 9.942.300 kuna, koje su vršene u razdoblju od 2013. do svibnja 2019. te o neusklađenosti stanja na računu prema podacima iz tužiteljevih poslovnih knjiga sa stvarnim stanjem njegovih računa, u ostvarivanju prava i obveza iz odnosa s tužiteljem povrijedio načelo savjesnosti i poštenja te pozornost dobrog stručnjaka u ispunjavanju obveza iz svoje profesionalne djelatnosti.

Naime, obveza obavješćivanja po Zakonu o sprječavanju pranja novca ne tiče ugovornog odnosa tuženika kao pružatelja platnih usluga i tužitelja kao korisnika platnih usluga.

Obveze stranaka iz ugovornog odnosa u cijelosti su ispunjene, a osobito tuženikova obveza postupanja po tužiteljevim nalozima za izvršenje platnih transakcija i obveza dostavljanja tužitelju podataka o promjenama i stanju na njegovom računu, što među strankama i nije sporno. Pri tome se tuženik pouzdao u zakonitost i pravilnost tužiteljeva rada koju propisuje Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) imajući u vidu da radi zaštite ustavnosti i zakonitosti kao i zaštite prava građana nadzor nad zakonitošću rada i akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obavlja i država.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Dossier Palm