Banner
Izložba posvećena Milku Kelemenu u Etnografskom muzeju
DHMZ: Pretežno oblačno s kišom, lokalno obilnom
Plenković o zelenim putovnicama: Mislim da bi sve moglo biti gotovo do ljeta
U utorak i srijedu zatvoren željeznički prijelaz u Ulici Svetog Jurja u Podgorju
Milanović: Zlata Đurđević je moja kandidatkinja za Vrhovni sud
UIO: Žene u Hrvatskoj još uvijek ostaju bez posla zbog trudnoće
Jutarnji list: Beroš zarađuje kao vještak, ali ne stigne na sud

  Zdravlje

Babić: Varga želi privatnicima prepustiti profitabilni dio sustava

  Tamara Marinković/zdravlje.hina.hr           11.05.2015.         1811 pogleda
Babić: Varga želi privatnicima prepustiti profitabilni dio sustava

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) Ivica Babić u intervjuu za zdravlje.hina.hr ocjenjuje da ministar zdravlja Siniša Varga pokušava izmjenama dvaju zakona privatnom sektoru prepustiti profitabilni dio zdravstvenog sustava, te govori o stajalištima sindikata o jednakoj dostupnosti i kvaliteti zdravstvene zaštite, ulasku trgovačkog društva u javni sektor, fleksibilizaciji radnog vremena zdravstvenih radnika, kao i o štrajku liječnika, koji je u mirovanju već više od godine dana.

Gospodine Babiću, što je s liječničkim štrajkom koji je u mirovanju već više od godine dana? Hoće li na predstojećoj redovnoj skupštini sindikata biti govora o tome?

 Štrajk je u mirovanju jer smo tako odlučili prije godinu dana na skupštini u Osijeku. Naime, pretpostavili smo što će se događati u sustavu zdravstva, bilo nam je jasno da je ova zdravstvena politika loša. Štrajk smo stavili u mirovanje kako protagonisti zdravstvene politike ne bi za svoje promašaje i neuspjehe okrivili HLS, a vrijeme je potvrdilo da smo bili u pravu.
Prisjetimo se, 2012. i 2013. smo upozoravali na probleme u sustavu, kroz socijalni dijalog i pregovore bezuspješno pokušavali riješiti probleme, te napokon zbog toga pokrenuli štrajk, koji je protuzakonito prekinut radnom obvezom. Na redovnoj skupštini krajem svibnja o svemu ćemo detaljno raspraviti, a što ćemo učiniti odlučit ćemo na demokratski način. Sve su opcije otvorene.

S obzirom da je u tijeku sudski postupak protiv Vas zbog sumnji na krivotvorenje isprave i profiterstvo, smatrate li da ste time naštetili kredibilitetu HLS-a?  U javnosti se stekao dojam da je u zadnje vrijeme inicijativu u zaštiti liječničkih prava preuzela Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL).

 Sudski postupak, dok je u tijeku, ne želim komentirati. Na sudu ću dokazati svoju nevinost. Ja sam hrvatski branitelj, dragovoljac Domovinskog rata, HRVI, sudionik svih akcija u borbenom sektoru u kojima je sudjelovala 127. Virovitička brigada. Nisam naštetio kredibilitetu HLS-a, naprotiv, na skupštini prije godinu dana kolege su prepoznale namjeru vlasti i dale mi bezrezervnu potporu. nastavili smo se boriti se za prava liječnika. Dobili smo presudu na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, kao i presudu na Ustavnom sudu. U tijeku je sudski spor u svezi proglašenja ništetnosi Dodatka II Temeljnom kolektivnom ugovoru, koju ćemo, izvjesno je, dobiti, a traje i postupak pred Vrhovnim sudom radi izvanrednog pravnog lijeka u svezi Granskog kolektivnog ugovora. Redovno sudjelujemo u svim sindikalnim aktivnostima koje se događaju, iako moram naglasiti kako je socijalni dijalog na najnižem stupnju od osamostaljenja do danas. Ostali smo dosljedni i vjerodostojni. Je li HUBOL preuzeo inicijativu u zaštiti liječničkih prava? Nije. Dojmove formiraju mediji. Prije svega, HUBOL je građanska udruga, nije sindikat. Pozdravljam sve što su učinili u borbi za prava liječnika i zalažem se za zajednički nastup liječničkih udruga u borbi za kvalitetniju zdravstvenu zaštitu građana, prava liječnika i prava pacijenata. Što se tiče javnog istupanja, sindikat se javljao, pisali smo priopćenja, odgovarali na upite novinara, ali rijetko su nas prenosili. Zbog čega? Zaključite sami.

Zadnjih tjedana vodi se javna polemika o nacrtima prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju. Slažete li se s tvrdnjama da se radi o pokušaju privatizacije zdravstvenog sustava?

 Slažem se, ministar zdravlja Siniša Varga zagovara neoliberalni koncept, što je njegovo legitimno pravo. Je li to interes građana? Nisam siguran. Ja sam zagovornik socijalne države u kojoj javne službe kao javni servis služe građanima. Država treba građanima jamčiti jednaku dostupnost i kvalitetu  zdravstvene zaštite financiranu solidarno u okviru svojih materijalnih mogućnosti. Po onome što zagovora ministar kvalitetnu zdravstvenu zaštitu imat će građani koji to mogu platiti.

Najavljeno je da će zakoni biti doneseni po hitnom postupku prije saborske ljetne stanke, no prije nego budu upućeni u javnu raspravu o njima će raspravljati radna skupina sastavljena od predstavnika Ministarstva zdravlja, sindikata i poslodavaca, u kojoj ste i vi.

 Prije svega, sporna je hitna procedura jer za nju nisu ispunjeni kriteriji. Mislim da u Hrvatskoj u ovom trenutku treba donijeti samo jednu odluku po hitnom postupku, a to je odluka o prijevremenim izborima. Pitam zbog čega se ide s ishitrenim, nepromišljenim i nedomišljenim izmjenama zakona? Sustav zdravstvene zaštite s izrazito ograničenim materijalnim i kadrovskim resursima daje dobre rezultate. Treba li i to uništiti, a potom privatizirati? Treba li nam novi Imunološki zavod? Naš ministar, pa i drugi političari, po potrebi hvale, a po potrebi kritiziraju sustav i zaposlenike. Predlagatelji su trebali kroz socijalni dijalog između sindikata, poslodavaca i vlasti doći do prihvatljivog prijedloga, no to su namjeravali izigrati. Formalno nisu otvorili javnu raspravu, a prijedloge su pustili u javnost. Javno promoviraju svoje ideje, za njih lobiraju, a kad pokušate javno raspravljati odgovaraju kako javna rasprava nije počela. Po mojoj prosudbi, radi se o ciljanom kontroliranom kaosu.

Kažete da se radi o ishitrenim i nepromišljenim izmjenama zakona, na što konkretno mislite?

 Ponuđen je niz izmjena i dopuna kako bi se mogla postići nagodba s pojedinim zainteresiranim skupinama i otupiti oštrica. Želi se ostvariti prikriveni cilj, tj. zakonska pretpostavka za privatizaciju zdravstvenog sustava, u kojoj bi sve profitabilne djelatnosti preuzeo privatni sektor dok bi ostatak ostao državi. Naravno, usluge privatnom sektoru plaćali bi sredstvima obveznog zdravstvenog osiguranja prikupljenim kroz doprinos. Namjera je što više oslabiti ustanove, jer se kroz izmjene zakona dopušta ulazak trgovačkog društva u javni sektor. U čemu je razlika? Zadaća ustanove je pružanje usluga građanima zbog kojih je osnovana, a trgovačko društvo osniva se radi ostvarivanja dobiti. Dok ustanova prodajom usluga financira plaće zaposlenika i materijalne troškove, a ostatak se usmjerava korisnicima, odnosno poboljšanju usluga, primarni interes trgovačkog društva je što veća dobit. Vlasnik trgovačkog društva nastojat će što više sredstava zadržati za sebe.
Osnivanjem trgovačkih društava u HZZO-u dovodi se u pitanje temeljno načelo solidarnog  prikupljanja sredstava kroz doprinos, te njihova namjenska potrošnja. Ovih dana stidljivo se pojavila informacija po kojoj je javni dug države povećan i zbog javno-privatnog partnerstva. Treba li nam novo neuspješno javno-privatno vlasništvo?

Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti predlaže se fleksibilizacija radnog vremena za zdravstvene radnike. Kako će se to odraziti na postojeće oblike rada, dežurstvo i rad po pozivu? Je li to u skladu s Kolektivnim ugovorom i Zakonom o radu?

 Fleksibilizacija radnog vremena, prije svega liječnika, drugi je prikriveni cilj. Treba na početku uništiti nukleus mogućeg središta otpora. Slobodouman, nezavisan intelektualac nije poželjan jer nije poslušni izvršitelj naredbi. To je alat za ucjenjivanje liječnika. Nedopustiva je preraspodjela radnog vremena u sustavu zdravstva, gdje se radi tijekom cijele godine, a u značajnom dijelu sustava svakodnevno od 0 do 24 sata. Krše se Zakon o radu, europska pravna stečevina i Direktiva o 48-satnom radnom tjednu. Svaki rad duži od redovnog rada je prekovremeni rad i tako ga treba platiti, po istim kriterijima kao i svim drugim radnicima u Hrvatskoj. Dežurstvo i drugi oblici prekovremenog rada ne mogu se primjereno platiti jer nema dovoljno novca, a istodobno taj se oblik rada sve više prakticira i vrlo često protuzakonito nameće. Desetljećima stalno ista priča. Pritom se sudbina liječnika i njihova radna prava prepuštaju u ruke drugih sindikata, a nama se kao legalnom i legitimnom predstavniku liječnika uskraćuje pravo na pregovore u ime liječnika. To je licemjerno!

Što mislite o prijedlogu po kojem će radnik ubuduće moći raditi kod dva poslodavca?

 Radnicima treba zajamčiti razinu stečenih prava. Prisiljavanje zaposlenih s punim radnim vremenom na rad kod dva poslodavca je neprihvatljivo.  Novozaposleni će unaprijed znati što ih čeka, pa će prilikom potpisivanja ugovora o radu morati odlučiti žele li ili ne žele takav radni odnos. S druge strane, smatram kako rad kod drugog poslodavca u prekovremenom radu treba dopustiti svima bez diskriminacije.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Zdravlje



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.