Članovi antifašističkih udruga s područja Virovitičko-podravske županije, Županijske organizacije SDP-a i Vijeća srpske nacionalne manjine sudjelovali su jučer komemoraciji u znak sjećanja na 67. obljetnicu proboja logoraša iz koncentracijskog logora Jasenovac.
Jasenovac je bio najveći sabirni i radni logor u NDH, osnovan u drugoj polovici 1941. godine. Od 1073 logoraša, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživio je samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni. Istog dana 1945., počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.
Okupljenima se obratila predsjednica Savjeta Spomen područja Jasenovac Katica Sedmak, koja je poseban pozdrav uputila preživjelim zatočenicima Jasenovačkog i 70-ak drugih logora u kojima su se na području NDH događali ratni zločini.
Logoraši su krenuli u proboj na dogovoreni znak Ante Bakotića, a malobrojni preživjeli, tek njih stotinjak ponijeli su u svojoj duši doživotnu traumu ali i obvezu da za buduće generacije sačuvaju sjećanje na žrtve i na proživljene strahote da se slični užasi nikada više ne ponove, istaknula je Sedmak.
Rekla je kako je dosad u logoru Jasenovac evidentirano 82.085 mrtvih na deset lokaliteta, a žrtve su bile Srbi, Romi, židovi, Hrvati, antifašisti. Među ubijenima je i 20.038 djece mlađe od 14 godina a da nije bilo humanista ta broja bi bila veća i strašnija, rekla je Sedmak.
Predstavnica zatočenika i preživjela logorašica Brigita Knežević kazala je u prigodnoj riječi, kako Spomen područje Jasenovac nas treba uvijek podsjećati na žrtve koje su ovdje položile svoje živote te da se zlo nikad ne ponovi i da gradimo život i budućnost u ljubavi i toleranciji. Takav zavjet moramo ostaviti za buduće naraštaje, kazala je Brigita Knežević.
