U Hrvatskoj se trenutačno radi na tri velika sustava navodnjavanja. Najveći je nacionalni pilot-projekt navodnjavanja Biđ-bosutskog polja, koji će s gradnjom dovodnog melioracijskog kanala i direktnim izvorom vode omogućavati navodnjavanje ukupno 6710 hektara. Ukupna vrijednost gradnje kanala je oko 491 milijun kuna. Sustav navodnjavanja Baranja koristi vodu iz izgrađenog lateralnog kanala Kneževi Vinogradi – Zmajevac, u kome će propusti i ustave zadržavati vodu u kanalskoj mreži za navodnjavanje 5000 hektara. Vrijednost investicije u kanal iznosi 102 milijuna kuna, a još oko 24,5 milijuna kuna bit će uloženo u sustav navodnjavanja piše glasslavonije.hr
Treći po veličini je sustav navodnjavanja Kapinci – Vaška na slatinskom području, vrijedan 81 milijun kuna, koji će vodom iz Drave, uz pomoć crpne stanice kapaciteta 800 litara vode u sekundi i kroz tlačnu distribucijsku mrežu, omogućiti navodnjavanje 1280 hektara plodnih poljoprivrednih površina. Rok za dovršenje objekta crpne stanice je 30. srpnja, a otvorenje sustava očekuje se u sklopu obilježavanja Dana Virovitičko-podravske županije, 3. rujna. Upravo taj sustav bit će najveći sustav navodnjavanja u Hrvatskoj, ali virovitičko-podravska priča o navodnjavanju tu ne završava.
– Imamo građevinsku dozvolu za sustav Novi Gradac – Detkovac, koji se rasprostire na 880 hektara. Tu je i sustav navodnjavanja Đolta, veličine oko 500 hektara, a projektira se i druga faza sustava Kapinci – Vaška veličine oko 800 hektara. Trenutačno je u fazi projektiranje i sustava navodnjavanja na području općine Lukač veličine oko 1000 hektara. To je ukupno oko 5000 hektara novih navodnjavanih površina i time bismo za 50 % povećali ukupne navodnjavane površine u Republici Hrvatskoj. To nas čini liderom u Republici Hrvatskoj po projektima navodnjavanja - kaže Igor Andrović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i europske fondove Virovitičko-podravske županije.
Prema njegovim riječima, sustavi navodnjavanja nude novu, bolju budućnost za visokodohodovne kulture i mogućnosti za novu prehrambeno-prerađivačku industriju u županiji.
– Osim toga, takvi sustavi dovode velike kompanije koje grade preradbene kapacitete, što znači i zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta, a također pomažu i malim OPG-ovima da se posvete dohodovnijim kulturama.
Pročelnik Andrović kaže da Županija planira do 2020. godine imati isprojektirano oko 10.000 hektara navodnjavanih površina, što je prosjek u razvijenim zemljama. Sustavi navodnjavanja gradit će se zahvaljujući EU fondovima i Programu ruralnog razvoja, koji takva ulaganja financiraju u stopostotnim iznosima.
