Analizom prvih objava poslovnih rezultata za 2024. godinu uočava se kako je većina poslovnih subjekata iz drvne industrije zabilježila negativan rezultat, a postojeći komercijalni trendovi drvnih proizvoda u Europi su razočaravajući, bez najavljenih tržišnih pomaka u graditeljstvu, odnosno nisu se ostvarila očekivanja tržišnog oporavka od početka ove godine. Većina vlasnika i direktora tvornica ističe kako će se isti rezultati posljedično odraziti i na nastavak investicija u sektoru, budući da su upravo investicije kroz protekle dvije godine označene kao jedno od mogućih rješenja za prevladavanje učinaka krize koja ima svoje ishodište u gospodarstvu Njemačke.
Loš utjecaj na poslovanje imali su globalna politička neizvjesnost, povećani troškovi logistike i transporta, kao i među valutni odnosi (položaj dolara, te s njime povezanih valuta). Zabilježeno je jačanje konkurencije iz azijskih zemalja koje na EU tržište plasiraju velike količine relativno povoljnih (jeftinih) proizvoda. Najviše je pogođena industrija drvenih podova, što proizlazi iz očiglednog smanjenja građevinskih aktivnosti, budući da se cijena parketa u srednje nižoj klasi 2023. kretala oko 26 EUR/m2, dok se trenutno isti proizvod prodaje po 18 EUR/m2. Osim pada cijena, proizvodne tvrtke pogađa i smanjenje obujma narudžbi, što je zajednički trend na domaćem i inozemnom tržištu.
Statistički podaci o kretanju obujma industrijske proizvodnje u Hrvatskoj također potvrđuju loše trendove u financijskom poslovanju sektorskih tvrtki, a posebice su zabilježeni loši pokazatelji u sektoru namještaja C 31, gdje je zabilježen pad proizvodnje od -6,1% (-8,1% izvorni indeks) u periodu I-III 2025. u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uspoređujući ostvarene podatke u III mjesecu ove godine s rezultatima u III-2021. godini zabilježen je pad proizvodnje od čak -28,3% za namještaj (C31) te -15,7% za preradu drva (C16).
Ostvareni gubici drvne industrije u 2024. kreću se na razini od nekoliko tisuća eura kod pojedinih subjekata, pa sve do nekoliko desetina milijuna eura za veće proizvodne grupacije, što je ujedno i realna sektorska slika u zemljama u okruženju, a kritično je u Bosni i Hercegovini gdje je sektorski izvoz pao za cca 30%.
Loše tržišne prilike u plasmanu drvnih proizvoda dodatno su pogoršane približavanjem isteka višegodišnjih sirovinskih ugovora tijekom 2027. godine, a isto se u sektoru promatra kao prioritetna i važna tema o kojoj je potrebno provesti temeljitu raspravu, jer će izostankom razvojnih odluka od strane nadležnih institucija većina tvrtki razmatrati izlazne scenarije.
Velika je količina robe-drvnih sortimenata koji su se na tržištu pojavili tijekom protekle dvije godine kao posljedica vjetroloma u Spačvi. Navedeno već utječe na kvalitetu i dinamiku postojećih i budućih isporuka, stoga neki analitičari ističu kako će ova kriza u svojoj ukupnosti ostaviti teže posljedice od one iz 2008. i 2014., odnosno uslijed zastoja tijekom pandemije 2020. godine. Istovremeno s tržišnim izazovima, jača i utjecaj klimatskih promjena, a što će se nesumnjivo odraziti i na raspoložive količine sirovine u budućnosti, stoga će i aspekti CO2 emisija, novog certificiranja i regulative, biti nova sektorska realnost s kojom se moraju suočiti svi akteri u sektoru šumarstva i prerade drva.
Navedene teme biti će okosnica programa 22. Drvno-tehnološke konferencije, središnjeg skupa drvoprerađivačkog i šumarskog sektora jugoistočne Europe, koji će se održati 12. i 13.05. u Opatiji. Očekuje se argumentirana sektorska rasprava o ključnim izazovima i prilikama u šumarskom, drvno-prerađivačkom i energetskom sektoru. Sukladno najavama i velikom zanimanju sudionika predviđen je bogat i sadržajan program konferencije, poput inauguriranja nove certifikacijske sheme PEFC, a predstavit će se i novosti u shemi FSC.