AgroRocks 2023.: Masovnije navodnjavanje najbolji je odgovor domaćeg agrara na klimatske promjene

Tri su panela održana u sklopu AgroRocks konferencije, a koja su u kontekstu klimatskih promjena i sve većih sigurnosnih izazova tematizirala uzgoj žitarica i uljarica, stanje u stočarstvu te voćarskoj i povrćarskoj proizvodnji. Klimatske promjene već uzimaju danak urodu, ali da ipak nije sve tako crno i da donose neke nove mogućnosti, saznali smo na panelu "Žitarice i uljarice u teoriji kaosa". “S njima smo dobili mogućnost produžetka vegetacije i dvije žetve gdje je, istina, potrebno navodnjavanje. To su najveći izazovi koje morao riješiti uz pomoć Ministarstva poljoprivrede. Hrvatska je bogata vodom, ali je iskorištavanje tog resursa kod nas na razini jedne Etiopije”, upozorio je Vlado Čondić, član Uprave PP Orahovica gdje intenzivno ulažu u mehanizaciju i opremu, ali i nove nasade i načine, u povrćarstvo i postrne kulture, odnosno dvije sjetve uz pomoć navodnjavanja.

Da potencijala za navodnjavanjem imamo, naglasio je prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. “Ako Bog daje vodu mukte, zašto ju naplaćujemo seljaku?” postavio je pitanje profesor i dodao da je regulacija nužna “ali ne da Drava, Dunav, Sava i dalje teku, a mi pri tome moramo naplatiti svaku kantu.”

Stipešević kao odgovor na klimatske promjene vidi u proizvodnji sadnog materijala koji više ne ide u smjeru maksimizacije nego optimizacije prinosa. "Kod uzgoja kukuruza se napuštaju ideje o previsokim stabljikama i velikim klipovima. Kreiraju se biljke s boljom otpornosti na sušu i kraćom vegetacijom, FAO grupama koje mogu pretrpjeti toplinske valove kojima smo svjedočili. Tehnologija je puno bolja nego ranije, raznim genskim pomagalima možemo dobiti svojstva koja želimo."

Europske zelene politike kontinuirano smanjuju broj kemijskih preprata dostupnih poljoprivrednicima, što rezultira lošijim i skupljim proizvodnjim rezultatima kod nekih kultura. Stručnjak za biljnu zaštitu dr.sc. Siniša Jelovčan iz tvrtke Syngenta agro d.o.o. je istaknuo kako tek za desetak godina možemo očekivati bolje pripravke za zaštite usjeva i nasada biološkim sredstvima, ali da će ona tražiti i veću razinu educiranosti poljoprvrednih proizvođača u primjeni. "Naši ljudi ne znaju primijeniti takva sredstva koja djeluju na određeni stadij štetnika. U tom slučaju se mora točno znati kakva je situacija u tlu i polju. Digitalizacija će pomoći, ali i ona je u počecima. Dronovi su budućnost, ali ih još treba razvijati”, zaključio je.

Agrarni konzultant iz susjedne Srbije, Žarko Galetin konstatirao jest da je rat u Ukrajini ukazao na logističke probleme. Zatvaranjem crnomorskih luka poremetilo se tržište cijelog svijeta. Nadodaje da svjedočimo antiglobalizacijskim procesima, da su se karte na tržištu žitarica i uljarica potpuno promiješale, i da Svijet postaje multipolaran. Zemlje se udružuju u nove zajednice, kao što je BRICS. “Njihovi kapaciteti u budućnosti su mnogo perspektivniji za daljnji rast nego kod zemalja Zapada. Nije isključeno da će zemlje BRICS-a dominirati u svim primarnim kulturama u svijetu i da se počnu ponašati kao vodeće u proizvodnji i kreiranju cijena nafte. I ako imate takav konglomerat zemalja, nisu isključeni incidenti”, upozorio je Galetin, nekadašnji direktor robne burze iz Novog Sada.

Na drugom panelu, o proizvodnji mlijeka i mesa osim o smanjenju stočnog fonda uslijed afričke svinjske kuge i lošeg stanja u govedarstvu, govora je bilo o promjenama navika potrošača i željama proizvođača. Prof. dr sc. Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek je rekao kako se proizvodnjom mesa više nitko ne bavi iz ljubavi da nekoga prehrani, proizvođači žele zaradu, no da će ona teško doći ako proizvode samo kvalitetno i skupo. Da bi proizvodili za široke mase moraju proizvoditi i jeftino i nekvalitetno.

"Danas se ljudi boje da će ostati bez parizera i hrenovke koji u sebi imaju 1-2 posto mesa, no ako sutra ne budemo imali dosta kvalitetnog mesa, nećemo postići ništa. Mi volimo dati puno novaca za kvalitetu odjeću, obuću, auto, stvar u kući, jedino mislimo da bi kvalitetna hrana trebala koštati jeftino. Prema tome, mislim da u budućnosti neće biti jeftine hrane i da se moramo prisiliti da jedemo manje, a kvalitetnije", poručio je.

Na njega se nadovezao Branko Kolak, predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda koji je upozorio kako su proizvođači ograničeni u primjeni pesticida i načina uzgoja, a onda im s druge strane dolaze proizvodi iz Ukrajine ili Južne Amerike, u koje uopće nemaju uvid kako se proizvode. "Ja prihvaćam da proizvodim skupo ili ekološki prihvatljivo, ali onda ta konkurencija koja nam dolazi, mora biti podvrgnuta istim razinama kontrola kao i ja", rekao je Kolak.

"Ne možete imati u tržišnoj utakmici uvoz jeftinog i nekvalitetnog, koji se sudara s kvalitetnim i skupim. EU to mora regulirati, ali onda dolazi mnogo toga u pitanje", ponovio je i zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, ocijenivši kako je do realizacije zelene politike došlo u loše vrijeme, uzimajući za primjer poskupljenje energije.

Osim što se stočni fond smanjio u Hrvatskoj, slična je situacija u regiji što potkrjepljuje izjava ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Kemala Hrnjića, gdje se aktualizira tema pristupa Europskoj uniji. "Stočni fond je više nego prepolovljen u zadnjih 20 godina, proizvodnja mlijeka je prepolovljena, tako da želimo izbjeći greške koje je Hrvatska možda napravila. Mislim da je partnerski razgovarati da nas upozore na put koji je nama predstoji, a sva pozitivna iskustva da pokušamo primijeniti u FBiH", rekao je Hrnjić komentiravši ulazak BiH u EU.

Na panelu o proizvodnji voća i povrća, Goran Punda iz tvrtke ENNA Fruit d.o.o. istaknuo je kako je cilj proizvoditi deficitarne kulture, one koje tržište traži. Bilo je govora i o kraljici voća, koje su relativno dobro rodile ove godine. “Prinosi jabuka će biti iznad očekivanih no zato je sve ostalo voće nastradalo”, komentirao je ponovivši kako idu u ciljanu proizvodnju robe koja nedostaje, u dogovoru s kooperantima.

“Na području Varaždina smo ugovorili proizvodnju luka i mrkve, da ih ne moramo uvoziti te da kooperatni imaju što dulji period prodaje. Njima je važno dati informaciju za koji termin proizvode, tražiti sortiment koji može duže izdržati čuvanje u skladištu. Proizvođačima nedostaje edukacije, no to se mijenja smjenom generacije. Mladi će brže i lakše prihvatiti novitete, a onda ćemo imati i bolje prinose”, zaključio je.

Dr. sc. Josip Haramija ispred Hrvatskog agronomskog društva rješenje za klimatske promjene vidi u ulaganju u nove tehnologije kako bi se što više smanjio rizik proizvodnje, a tu je prvenstveno ukazao na navodnjavanje, zaštitu od tuče, mraza, oplemenjivanje otpornih sorti, ali i preparate koji odgađaju cvatnju. “Ponekada minus dva Celzijeva stupnja mogu devastirati proizvodnju, a mi to možemo spriječiti”, naglasio je.

U panelu je sudjelovao i Dalibor Kezele, direktor sektora poljoprivrede u Podravci koji kaže kako se rajčica intenzivno može uzgajati i na kontinenetu što potvrđuje širenjem proizvodnje u varaždinskom području te izgradnjom tvornice Kalnik. Kada je riječ o ovogodišnjem urodu, kaže da je unatoč tuči, poplavi i općenito vremenskim uvjetima, proizvodnja kod nekih kooperanata bila rentabilna, i do 100 tona po hektaru. “Proizvodnja na kontinentu je moguća. Nju uzgajaju u Poljskoj, Ukrajini, mediteranski se bazen seli prema Baltiku”, dodao je.

Prof.dr.sc. Zoran Keserović s Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Novom Sadu smatra kako treba osigurati poticaje za mjere koje su prilagođene klimatskim promjenama te ulagati u navodnjavanje, protugradne mreže, fertirigaciju te regionalizaciju, da se odgovarajuće vrste uzgajaju u odgovarajućim agrokeloškim uvjetima.

Poljoprivrednik iz Kaniške Ive Marijo Puškarić smatra kako bi Ministarstvo poljoprivrede na drugačiji način trebalo riješiti problem subvencija, a onda i udruživanja proizvođača. “Ja sam u Bjelovaru i okolici jedini proizvođač luka, nemam se s kim udružiti. Za izgradnju skladišta mi treba pet milijuna eura, a subvencija je samo milijun”, dao je za primjer.

Na tom je tragu direktor Regionalno-distributivnog centra Osječko baranjske županije Alen Mamić prezentirao početak rada investicije teške 60 milijuna EUR-a u osječkoj industrijskoj zoni Nemetin, gdje se ovih dana bliže popunjavanju kapaciteta ovogodišnjim urodom voća, pa najavljuju i daljnja ulaganja u proširenje skladišnih i preradbenih kapaciteta.