AgroRocks 2023.: Klimatske promjene su tu, proizvodnju hrane ne smijemo uzimati zdravo za gotovo

Pred više od 150 sudionika u osječkom Centru za posjetitelje Tvrđe, održana je konferencija "AgroRocks 2023" posvećena proizvodnji hrane u uvjetima klimatskih promjena i većih sigurnosnih rizika. Događaj je u petak, 15. rujna 2023. godine okupio poljoprivredne proizvođače, poduzetnike, domaće i međunarodne stručnjake, znanstvenu zajednicu, predstavnike regulatora i medije. Što nas čeka u budućnosti i kakvu promjenu agrara promjena klime stvara, uvodno je oslikao najpoznatiji meteorolog u Hrvatskoj Zoran Vakula, koji je dao procjene utjecaja klimatskih promjena na domaću proizvodnju hrane u narednim godinama, pa i desetljećima. "Neprijeporna činjenica jest da nam se zemlja zagrijava", rekao je Vakula, prezentirajući podatke odstupanja globalne temperature zraka od 1890-ih do zadnjeg desetljeća.

"Najtoplije je posljednje desetljeće na globalnom nivou. Hladno doba do 50-ih godina prošlog stoljeća, nakon toga sve toplije, a sada čak ekstremno toplo i na globalnom, i na europskom i našem hrvatskom nivou", rekao je Vakula.

Foto Goran Gazdek

Prezentirajući projekcije buduće klime u RH i bližoj okolici, prikazao je da temperatura i dalje nastavlja pozitivan trend, a količina oborina, u većini Hrvatske, ne posvuda, pokazuje blagi pad. Broj vrućih dana sve je veći, sve više toplih noći, pojačana je vlažnost zraka i više sunčanih razdoblja nego do sada. "Manje će biti kišnih razdoblja, manja vlažnost tla, manji broj vrlo hladnih dana, manje snježnog pokrivača, u prosjeku, ali pri tome razni ekstremi. Klimatske promjene u kombinaciji s onečišćenjem tla, atmosfere i voda, dovode do ugrožavanja opstanka i biljaka i životinja", upozorio je Vakula.

No, klimatske promjene mogu imati i pozitivne učinke, a oni su, prema riječima meteorologa: produženje vegetacijskog razdoblja i moguće češće berbe, kao i veći prinosi pojedinih kultura. Granice uzgoja se pomiču, čime se otvara mogućnost uzgoja tzv. južnih kultura u sjevernim krajevima.

Govora je bilo i o prilagodbama. "Šume su spas za CO₂, izbor novih sorti otpornih na ekstremne prilike - suše i kratkotrajne velike količine oborina", rekao je Vakula, napomenuvši da iz mjeseca u mjesec imamo neki novi rekord, ali i da možemo očekivati i nove.

"Pokušajte se prema Zemlji ponašati po onom zlatnom pravilu svih religija ovog svijeta: 'Ne čini drugome ono što ne želiš da drugi čini tebi', jer ćemo se sa klimatskim izazovima suočavati još godinama. Za našeg života, ali i za života naše djece", rekao je Vakula.

Foto Hrvoje Škergat

Agrarni analitičar Robert Jurišić je istaknuo da se unazad nekoliko desetljeća može primijetiti napredak domaće poljoprivrede, uz pomoć mehanizacije i razvoja tehnologije, edukacije i smjene generacija, ali se željeni pomak nije dogodio u domeni financijske pismenosti i upravljanja rizicima.

Da su poljoprivrednici primorani učinkovitije se prilagođavati i upravljati rizicima, napomenuo je i Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), dodavši kako je pri tome korištenje novih tehnologija od velikog značaja.

"Rezultat poljoprivredne proizvodnje ovisi od mnoštva faktora, nad kojima poljoprivrednici nemaju potpunu kontrolu, ključ uspješnosti svakako leži u sposobnosti i brzini djelovanja, a na to u velikoj mjeri utječe dostupnost točnih informacija u stvarnom vremenu, što nam omogućavaju nove tehnologije", poručio je Karalić.

Zamjenica gradonačelnika Osijeka, Jasenka Crnković, naglasila je kako je poljoprivreda presudna za našu budućnost i dodala je kako je važno nositi se s promjenama. "Sigurna sam da upravo sinergijom javnog i privatnog sektora možemo puno toga naučiti", poručila je s konferencije, ali i najavila upravo raspisan Javni natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Osijeka.

Foto Goran Gazdek i Hrvoje Škergat

Značajne poruke poslala je i predsjednica Odbora za poljoprivredu Sabora Republike Hrvatske, Marijana Petir, koja je čestitala Agroklubu 15 godina uspješnog i istinitog informiranja. Poručila je i kako zajednički moramo raditi i tražiti rješenja za nadolazeće izazove.

"Mi konja za trku imamo, da bismo postigli veću dostupnost, važna je potpuna transformacija agrara. Moramo i pitati poljoprivrednike, stanovnike sela, što trebaju, da bi ostali živjeti tamo", navela je Petir.

Prisutnima se kratko obratio i Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Hrvatske, a video porukom i Norbert Lins, predsjednik odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj EU parlamenta, govoreći o implementaciji EU poljoprivrednih politika. A kako će izgledati budućnost poljoprivredne mehanizacije dao je naslutiti Fabio Zammaretti, predsjednik izbora za traktor godine TotY.

Konferencija se odvijala na svjetski dan demokracije, stoga je predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske Vedran Stapić, ispred organizatora ovog događaja istakao je da proizvodnju hrane kao građani ne smijemo podrazumjevati. Naglasio jest da je nužno raditi na razvoju svijesti potrošača koji prave prisitke na agrarne politike riječima “hranu ne smijemo uzimati zdravo za gotovo”, pozivajući se na nedavnu izjavu predsjednice europske komisije Ursule von der Leyen.

Konferencija je sadržavala tri tematske panel diskusije:

• žitarice i uljarice u teoriji kaosa, koja je okupila eksperte ratarske proizvodnje
• meso i mlijeko, kam(a)o sutra, gdje se tematizirali stočarski izazovi
• united colours of voće & povrće, na teme domaće voćarske i povrćarske proizvodnje