Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Poljoprivreda

Agropedija - wikipedija poljoprivrede regije

        12.11.2014.         2249 pogleda
Agropedija - wikipedija poljoprivrede regije

Portal Agroklub® predstavio je katalog informacija o poljoprivredi regije pod nazivom Agropedija. Sservis je razvijam tijekom cijele 2014. godine i danas postao dijelom baza podataka portala Agroklub. "Ovaj servis nastao je iz želje da svojim članovima ponudimo što je moguće više kvalitetnih informacija kako bi mogli donositi što bolje odluke za razvoj svojih poljoprivrednih gospodarstava. U tom cilju ovaj servis postaje dijelom projekta baza podataka i znanja koje već nekoliko godina razvijamo", pojasnila je Marina Bošnjak, voditeljica projekta.

Suvlasnik tvrtke i voditelj razvoja Vedran Stapić, povodom prezentiranja servisa otkrio je idejni koncept sadržaja: "Ovim projektom htjeli smo približiti mogućnosti hrvatske poljoprivrede svim onima koji žele investirati u poljoprivrednu proizvodnju u ovoj regiji, a s obzirom da smo i sami teško dolazili do željenih informacija - ideja se rodila sama od sebe. Točna informacija o stanju sektora podloga je za izradu investicijskih planova i elaborata koji prethode svakoj investiciji. U tom okviru u kojem je informacija početak razvoja vjerujemo da smo ovim proizvodom dali mali doprinos promjenama trendova u sektoru agrara".

U realizaciji projekta se pokazalo da institucije države često barataju s različitim informacijama na istu temu, što zbog drugačije metodologije obrade podataka, što zbog neusklađenosti brojnih popisa/registara. Takvi problemi usporili su cjelokupni razvoj, a i prezentirani podaci mogu imati određena odstupanja.

Izdvojili smo neke zanimljivosti iz istraživanja, a detaljnije informacije o projektu možete naći na kraju materijala. Link za pristup servisu: http://www.agroklub.com/agropedija/

8 činjenica koje niste znali o RH poljoprivredi

 1. Poljoprivredno gospodarstvo u RH je gotovo tri puta manje od EU prosjeka

U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava RH upisano je 193.146 gospodarstava, najviše iz Zagrebačke, Osječko-baranjske i Splitsko-dalmatinske županije. Prosječna veličina poljoprivrednoga gospodarstva u Republici Hrvatskoj iznosi 5,6 ha, dok je prosjek Europske unije 14,3 hektra poljoprivrednoga zemljišta.

Najveći broj proizvođača u RH raspolaže zemljištem do 3 ha, odnosno 59%, a tek njih 9% upravlja zemljištem većim od 100 ha, dok je navodnjavano tek 1,36% poljoprivrednih površina.

2. Svakom Hrvatu na raspolaganju 0,63 ha zemljišta

U ARKOD, sustav evidencije zemljišnih parcela, upisano je preko milijun hektara obradivih površina koje obrađuje nešto više od 150.000 gospodarstava. Najviše površina upisanih u ARKOD bilježi Osječko-baranjska županija, dok najviše gospodarstava koja su upisana u sustav dolazi iz Zagrebačke županije.

Prema broju stanovnika, svaki stanovnik RH ima na raspolaganju 0,63 ha poljoprivrednog zemljišta. Ukupno Hrvatska raspolaže s 2,7 milijuna hektara poljoprivrednih površina, od čega je korišteno 1.301.985 ha, a u ARKOD upisano 1.026.081 ha. Država upravlja poljoprivrednim zemljištem u veličini od 738.125ha, odnosno 27% od ukupnih poljoprivrednih površina. Neiskorišteno je čak 52% državnog poljoprivrednog zemljišta, ponajviše u Ličko-senjskoj županiji.

3. Samo 5% vlasnika OPG-a ima poljoprivredno obrazovanje

U ruralnim područjima živi 82% stanovništva Republike Hrvatske, a od ukupnog broja zaposlenih, 3,5% osoba zaposleno je u sektoru poljoprivrede, ribarstva i šumarstva. Vlasnici 87% obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava su muški članovi obitelji, a isti je slučaj i s vlasništvom zemljišta. Samo 5% nositelja poljoprivrednih gospodarstava ima osnovno i puno poljoprivredno obrazovanje, prema čemu u ruralnim područjima vlada deficit visoko obrazovanog stanovništva.

Na Hrvatski zavod za zapošljavanje prijavljeno je nešto više od 16.000 osoba osposobljenih za rad u sektoru biotehnologije, a najviše prijavljenih osoba ima završeno srednjoškolsko obrazovanje.

4. Većina traktora u RH starije od 30 godina!

Većina traktora u Hrvatskoj starije je od 30 godina. Najveći broj traktora bilježi Bjelovarsko- bilogorska županija. Najveći broj traktora ima snagu motora između 20 i 60 kW, a snagu motora veću od 250 kW ima samo 41 traktor.

Svaki drugi registrirani traktor je marke IMT, a ostale najzastupljenije marke su Zetor, Ursus, Torpedo, Univezal i John Deere. Najveći broj novih traktora bilježe Osječko-baranjska i Požeško-slavonska županija, a najmanji Dubrovačko-neretvanska.

Navike, potrebe i struktura kupaca se mjenja posljednih godina pa u zadnjem razdoblju u prodaji novih modela prednjače bradnovi John Deere, Massey Ferguson, Zetor, Fendt i DeutzFahr.

5. Poljoprivreda čini 3,8% u BDP-u

Udio poljoprivrede u bruto dodanoj vrijednosti RH iznosi 3,8%, odnosno preko 12 milijuna kuna. Hrvatska najviše svojih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izvozi u Bosnu i Hercegovinu, Italiju, Sloveniju i Srbiju. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosi 63%, prilikom čega je ostvaren deficit u iznosu 945,8 milijuna američkih dolara.

Naši najvažniji izvozni proizvodi su rafinirani šećer, pšenica, cigarete i tuna. Samodostatni smo samo u nekoliko sirovina , tj. u proizvodnji pšenice, kukuruza i zobi, soje, uljane repice i suncokreta.

U domaćem voćarstvu najviše proizvodimo mandarine i jabuke te šljive, breskve i nektarine te višnje, a samodostatni smo u proizvodnji trešanja, višanja, jabuka i mandarina.

U povrćarstvu Hrvatska ponajviše proizvodi luk, rajčicu, kupus te dinje i lubenice, a samo proizvodnjom kupusa i poriluka smo se približili granici samodostatnosti.

Trenutni udio koji poljoprivreda ima u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti EU iznosi 1,4%.

6. Po glavi odraslog muškarca proizvodimo 35 L vina

Najučestalije sorte vinove loze u domaćim vinogradima su Graševina, Malvazija istarska, Plavac mali i Merlot. U Krapinsko-zagorskoj županiji nalazi se najveći broj gospodarstava koja se bave vinogradarstvom, a po glavi odraslog muškarca domaća su gospodarstva u prošloj godini proizvela 35 litara vina. Najveće proizvodnje vina nalaze se u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Istarskoj županiji, a broj podnositelja izjava o proizvodnji najveći je u Istarskoj županiji.

7. Po stanovniku 140 jaja godišnje

U proizvodnji mesa Hrvatska nije samodostatna, a granici samodostatnosti najviše približava proizvodnja mesa peradi.

U stočarskoj proizvodnji dominira svinjogojstvo, a najučestalija je pasmina Veliki jorkšir. Najviše gospodarstava koja drže domaće životinje registrirano je u Osječko-baranjskoj, Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Najveći broj uzgajivača konja nalazi se u Zagrebačkoj županiji, dok se kozarstvom i ovčarstvom pretežno bave gospodarstva naših primorskih županija.

U peradarstvu je proizvedeno toliko kokošjih jaja, da svaki stanovnik države ima 140 komada godišnje na raspolaganju.

Pčelarstvom se najveći broj gospodarstava bavi u Splitsko-dalmatinskoj, Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji, a najveći broj pčelara ima 51 do 100 pčelinjih zajednica.

8. Pod ekološkom proizvodnjom 3,12% poljoprivrednih površina u RH

U prošloj je godini u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji bilo upisano 740 proizvođača, dok se broj registriranih proizvođača u ekološkoj proizvodnji popeo u zadnjih desetak godina, sa 130 proizvođača u 2003. godini na njih 1.609 u 2013. godini. Površine pod ekološkom proizvodnjom čine 3,12% ukupnih poljoprivrednih površina RH, odnosno 40.640 hektara, dok su površine pod integriranom proizvodnjom zauzimale 96.986 ha, tj. 7,46%.

Najveći proizvođač ekološke hrane u svijetu i dalje je Europska unija, s 9,6 milijuna hektara pod ekološkom proizvodnjom.

U ekološkom su uzgoju stoke glavna djelatnosti ovčarstvo i govedarstvo, a sve je veći porast i ekoloških uzgajivača pčela. Najviše je zabilježenih površina pod stručnim nadzorom u ekološkoj proizvodnji zabilježeno u Osječko-baranjskoj, Sisačko- moslavačkoj, Brodsko-posavskoj, Požeško- slavonskoj i Zagrebačkoj županiji.

U prošloj je godini GlobalG.A.P. (Good Agriculture Practice = Dobra poljoprivredna praksa) certifikat, standard kvalitete poljoprivrednih proizvoda, dodijeljen je 42 nositelju u biljnoj proizvodnji te trima nositeljima u stočarskoj.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Poljoprivreda