Index.hr: Ministar Medved prijetio novinaru Mazzoccu
Pupovac: Srbi su korišteni kao motivacija za potpis
Predsjednica: Sastanak sa Željkom Markić nije bio tajan
Grabar-Kitarović: poljoprivreda mora postati sredstvo blagostanja, a ne siromašenja
Započela sadnja novih stabala u Gradskom parku
Završeno 50. orahavoačko proljeće
Stotinjak planinara na 13. virovitičkim planianrskim susretima

Zelena lista: Budućnost Slavonije je u agropeletima i zelenoj energiji


  Gospodarstvo           Vedran Balen/Večernji list           13.03.2018.         867 pogleda
Zelena lista: Budućnost Slavonije je u agropeletima i zelenoj energiji
U Slavoniji bi se u proizvodnji peleta moglo zaposliti između pet i deset tisuća ljudi. To je put kojim trebamo ići ako želimo da Projekt Slavonija dobije svoj pravi smisao - kaže Darko Grivičić iz Kujnika kod Slavonskog Broda, jedini proizvođač peleta od poljoprivredne biomase u Hrvatskoj, prenosi Večernji list.

On je u Slobodnici predstavio svoj projekt "Zelena energija - budućnost Slavonije i hrvatske poljoprivrede" kojim bi se, tvrdi, energetska neovisnost Hrvatske povećala, a uvoz energije smanjio za nekoliko milijardi kuna. Grivičić je u postrojenje obiteljske tvrtke "Euro-tim" prije godinu i pol dana uložio gotovo 3 milijuna kuna i od tada efikasno koristi ostatke iz poljoprivredne proizvodnje i suvremenu tehnologiju u proizvodnji agropeleta kao jeftinog eko energenta.
 
- Na svakom postrojenju poput moga može se zaposliti oko šest ljudi, da se radi u tri smjene. Ovakvo postrojenje pokriva površinu od četiri do pet tisuća hektara. U Slavoniji bismo ih trebali između 300 i 500 da pokupimo sav repromaterijal i iskoristimo ga kao energiju. Glupo je da to ne radimo – ističe Grivičić. Kako bi ilustrirao svoj izračun, Grivičić navodi kako se s površine od jednog hektara može pokupiti između dvije i tri tone pšenice koja se onda može pretvoriti u pelet. Uzme li se u obzir da kilogram peleta košta 80 lipa, a 1,6 kilograma peleta zamjenjuje prostorni metar plina, prostom računicom dolazi se do zaključka da, kada bi samo pokupili slamu od pšenice i pretvorili je u energiju, Rusima bismo za naftu ili plin morali dati milijardu kuna manje. Oko 90 posto Grivičićeve proizvodnje ide na inozemno tržište, najviše u BiH za grijanje škola, ali i u Dubai, gdje njegove agropelete koriste kao stelje za životinje.
 
U manje od godinu dana izvezao je oko 900 tona agropeleta i ostvario prihod od oko 900 tisuća kuna. Ističe kako su pogoni poput njegovog uobičajeni u zemljama poput Češke, Slovačke ili Poljske svaki gradić ima kogeneracijsko postrojenje u koje poljoprivrednici dovoze svoju slamu od koje onda proizvode struju i griju se. Istodobno, hrvatske škole i ustanove i dalje preferiraju plin.
 
- Uskoro bi trebao biti raspisan natječaj za mjeru 6.4 u sklopu koje će svi poljoprivrednici moći kupiti takva postrojenja uz 70 posto povrata sredstava. To je, međutim, samo jedan segment priče, jer državni aparat, županije i općine, moraju im riješiti tržište – dodaje Grivičić.
 
Grivičićev projekt podržao je i predsjednik Zelene liste Nenad Matić, koji drži kako je žalosno je što je BiH prestigla Hrvatsku u energetskoj učinkovitosti i što naš agropelet završava u Banjoj Luci i Derventi.
 
- Trebalo bi biti obrnuto, da mi idemo korak ispred i da mi od njih uvozimo sirovine i grijemo se na agropelete, a ne da smo mi sirovinska baza BiH – istaknuo je Matić.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: