Virovitičko-podravska županija druga po broju poginulih u prometu na 100.000 sanovnika
Europa je postavila cilj da do kraja 2010. godine broj poginulih na cestama na 100.000 stanovnika spusti na sedam i vjerojatno će to postići. Hrvatska je u svom Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa predvidjela kao cilj da ove godine dostigne deset poginulih na 100.000 stanovnika i neće lako to postići. To znači da ove godine ne bi smjelo biti više od 440 mrtvih na cestama i da bi se u odnosu prema lanjskih 544 brojka trebala smanjiti za 104. Nije nedostižno, dovoljno je da se ponovi prošla godina u kojoj je, u odnosu prema 2008. godini, bilo 120 manje mrtvih u prometu na cestama i s gotovo 15 poginulih na 100.000 stanovnika preklani, ta se brojka smanjila na lanjskih 12,26.
Kad se uspoređujemo s Europom u prometnoj sigurnosti onda nije toliko bitan broj poginulih na cestama, jer su različite veličine zemalja i broj stanovnika, nego upravo broj poginulih na 100.000 stanovnika. A kako je kod nas, kad pogledamo pojedine županije odnosno područja policijskih uprava? Najviše mrtvih je lani bilo na području zagrebačke policijske uprave (93), što je razumljivo jer je riječ o području koje obuhvaća Zagreb i njegovu okolicu, dakle područje s najviše vozila i vozača. Iza Zagreba je Splitsko-dalmatinska županija s 47 poginulih, Osječko-baranjska sa 41, Primorsko-goranska sa 38 i Istarska sa 36 poginulih, a najmanje je, samo devet poginulih, bilo u Požeško-slavonskoj županiji, zatim po 15 u Ličko-senjskoj, Međimurskoj i Varaždinskoj, te 17 u Koprivničko-križevačkoj i 18 u Virovitičko-podravskoj županiji. Od slavonskih županija Brodsko-posavska imala je 25 poginulih na cestama, a Vukovarsko-srijemska 29.
Prometna slika se unekoliko mijenja kad se na policijske uprave primijeni "zajednički nazivnik" - broj poginulih na 100.000 stanovnika. Hrvatski prosjek u prošloj godini je 12,26 poginulih i to je od 1990. godine najniže dosad. Najmanje poginulih na 100.000 stanovnika, samo 8,15 ima Policijska uprava varaždinska, a uz nju i zagrebačka sa 8,54 što je vrijedno postignuće i u europskim razmjerima. Tu su, još ispod hrvatskog prosjeka, Splitsko-dalmatinska županija (10,15) i Požeško-slavonska (10,58). Na tamnijoj strani slike su Ličko-senjska županija sa čak 28,30 poginulih na 100.000 stanovnika, Virovitičko-podravska (19,35), Šibensko-kninska (18,75), Istarska (17,47) i Dubrovačko-neretvanska (17,21). Od slavonskih policijskih uprava uz već spomenut dobar rezultat požeško-slavonskog područja (10,58) je i Osječko-baranjska županija s 12,42 poginula na 100.000 stanovnika što je sasvim blizu hrvatskog prosjeka (12.26), dok je na području brodsko-posavske policijske uprave rezultat nešto nepovoljniji (14,20) i u vukovarsko-srijemske (14,21).
Je li moguće da ove godine na hrvatskim cestama smrtno strada samo 440 ljudi i da cilj o smanjivanju najtežih stradanja bude ostvaren? Moguće je! Ako se prošle godine crna brojka mrtvih na cestama mogla smanjiti sa 664 na 544, onda bi i ove godine mogla sa 544 na 440. Ali, da bi se to postiglo potrebno je da osim policije, koja u tome nosi najveći teret i preventivnih akcija i kažnjavanja vozača za nepoštovanje propisa i prometnih pravila, svoj dio tereta podnesu i drugi - od autoškola gdje se obučavaju novi vozači, preko udruga građana koje nastoje djelovati na prometnu svijest sudionika u prometu, prometnih stručnjaka i institucija, upravnih organa do cestograditelja, projektanata i onih koji ceste održavaju. Prometna sigurnost obuhvaća širok krug sudionika i nitko ne smije izostati sa svojim udjelom ako želimo da prometna sigurnost bude veća i da na cestama bude manje stradanja.