Uz Svjetski dan mentalnog zdravlja (World Mental Health Day)

VIROVITICA, 10. listopada - Definicija da je zdravlje potpuno tjelesno, duševno i društveno blagostanje, a ne samo odsutnosti bolesti i iznemoglosti, podsjetnik je svima na aktivnosti usmjerene na unapređenje i očuvanje zdravlja. Porast mentalnih oboljenja je danak napretka modernog društva. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) vjeruje da nema zemlje niti osobe koja je imuna na raznovrsne mentalne poremećaje kao i njihove vrlo značajne uplive na psihološke, socijalne i ekonomske prilike. S obilježavanjem 10. listopada, kao Svjetskog dana mentalnog zdravlja, Svjetska Federacija za metalno zdravlje počela je 1992. godine. Cilj obilježavanja toga dana je povećanje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, promjeni negativnih stavova prema bolesnim od psihičkih poremećaja (anti-stigma program), te poboljšanja brige i metoda liječenja mentalnih poremećaja. Statistika daje podlogu za takva razmišljanja, naime 10 posto svjetskog pučanstva psihički je oboljelo, a godine 2020. se očekuje da će od 15 vodećih svjetskih bolesti tri biti psihički poremećaj.

Od 4 bolesnika koji se obrate zdravstvenoj službi, najmanje jedan pati zbog mentalnog poremećaja, a najmanje šest pati od nekog sa stresom povezanog mentalnog poremećaja. Kako je mentalno zdravlje suvremenog čovjeka sve ugroženije, briga o njemu više nije prepuštena samo klasičnim institucijama zatvorenog tipa, već se u cijelom svijetu pribjegava otvorenijem i angažiranijem odnosu prema ugroženim kategorijama ljudi i prevenciji protiv mentalnih bolesti. Osobe s mentalnim poremećajima su najslabiji, najovisniji i time najugroženiji dio svakog društva jer se zbog prirode svojih oštećenja, često ne mogu samostalno boriti za svoja prava. Diskriminacija i predrasude su u ovim slučajevima dosegle nesagledive razmjere, što je samo pojačalo ionako duboke patnje bolesnika. Cilj svake moderne i demokratske zajednice mora biti integracija mentalno oboljelih u svakodnevni život, a prilagodba mora dolaziti s naše strane jer bi bilo okrutno očekivati suprotno. Porast broja osoba s duševnim smetnjama mijenja prioritete u zdravstvu, gdje se do nedavno nije tako smatralo. Posebno je to izraženo u tranzicijskim zemljama, a naročito u našoj gdje egzistira specifično posttraumatsko društvo na koje su neprimjereno dugo djelovali i djeluju brojni ratni i poratni stresori. Međutim, bez obzira na objektivne i subjektivne teškoće, u našoj zemlji postoji dosta mogućnosti da se uspješno tretiraju brojni psihijatrijski i neurološki poremećaji, a naročito mentalni poremećaji izazvani psihološkom traumom kako bi ljudi, koji zbog njih trpe, postali punopravni i korisni članovi društva. Napretkom na području neuroznanosti liječenje tih bolesti sve je učinkovitije i Hrvatska na tom polju postiže rezultate jednake onima razvijenih zapadnih zemalja.

Po broju oboljelih od tih poremećaja Hrvatska ne odskače od ostalih zemalja, dok je kod posttraumatskog psihičkog poremećaja u našoj zemlji zadnjih godina zabilježen porast. U našim psihijatrijskim bolnicama trenutno se nalazi oko 4.000 duševnih bolesnika, od čega je 3.000 teških. U Općoj bolnici u Virovitici godišnje se hospitalizira oko 600 pacijenata, a vanjskih, ambulantnih pacijenata oko 6000. među njima je više muškaraca nego žena, i značajno više radno aktivnog stanovništva nego umirovljenika i nezaposlenih osoba. Najčešći psihički poremećaji u svijetu i kod nas su depresija i suicidalnost, ovisnost o alkoholu i drogama, PTSP, suicidalnost, shizofrenija i demencija.

Svaki od tih mentalnih poremećaja zahtijevaju stručnu pomoć, materijalna sredstva, ali najviše od svega naše razumijevanje i brigu. U našem gradu konkretno djeluje Odjel psihijatrije pri Općoj bolnici, Centar za prevenciju i liječenje ovisnosti i Klub liječenih alkoholičara te Centar za duhovnu pomoć pri Zavodu za javno zdravstvo Sveti Rok, Tim za psihosocijalnu pomoć pri Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, SOS-telefon, brojne humanitarne organizacije, Ustanovu za zaštitu odraslih osoba s duševnim smetnjama, Osnovnu školu za djecu s posebnim potrebama i aktivni Centar za socijalnu skrb. Provodi se dijagnostika i prevencija, edukacija stručnog osoblja, roditelja i djece, publicističke i znanstveno istraživačke aktivnosti. Programi su osebujni, bogati, raznovrsni i prate, a nekad i prethode globalnim shemama. Najvažnije je to što se doista provode na zadovoljstvo korisnika. Sve što činimo, naš je lokalni doprinos globalnoj prevenciji mentalnih poremećaja i ulog u anti-stigma program. Ovom prilikom bih pohvalila sve djelatnike Odjela za duševne bolesti i sve naše suradnike, koji su usprkos nemogućim uvjetima ostvarili zavidne rezultate. Također bih se zahvalila svima koji su nam pomogli u našim nastojanjima, a posebno osoblju Stanice za hitnu medicinsku pomoć u Virovitici.

Deset jednostavnih koraka za očuvanje mentalnog zdravlja (Health Education Authority)

1. Prihvatite sebe onakvim kakvi ste Naša uvjerenja, porijeklo, kultura, religija, spol i životno iskustvo čini nas onakvim kakvi smo. Svako ima pravo biti poštovan, uključujući i Vas.

2. Razgovarajte o tome Većina ljudi se osjeća otuđenim i preopterećenim svojim problemima. Ponekad, pomaže ako o tome razgovarate i podijelite svoja osjećanja s nekim.

3. Njegujte prijateljstva Ne morate uvijek biti jaki i sami se boriti. Prijatelji su važni, posebno u teškim vremenima. Njegujte prijateljstvo.

4. Uključite se u zajednicu Upoznavanje novih ljudi i uključivanje u zajednicu može učiniti mnogo - i za vas i za druge.

5. Budite aktivni Redovno vježbanje može pomoći ako ste depresivni ili nervozni. To vam također daje više energije. Pronađite nešto u čemu uživate: sport, plivanje, šetnja, ples ili vožnja bicikla.

6. Naučite nešto novo Bilo da je to zadovoljstvo, prijateljstvo ili prilika za promjenu posla - povećat će vaše samopouzdanje.

7. Učinite nešto kreativno Bavljenje kreativnim aktivnostima pomaže ako ste nervozni ili u depresiji. To vam pomaže da povratite poljuljano samopouzdanje. Muzika, pisanje, čitanje poezije, slikanje/crtanje ili kuhanje - pronađite nešto u čemu uživate.

8. Opustite se Pronađite vrijeme samo za sebe. Uključite u vaš dan stvari koje vas ispunjavaju: čitanje, slušanje muzike, sviranje ili meditacija - sve u čemu uživate i što vas relaksira.

9. Obratite se za pomoć Znajte da je svakome ponekad potrebna pomoć. Nije sramota tražiti pomoć, čak i ako vam je neprijatno zbog toga. Obratite se prijateljima, roditeljima, liječniku ....

10. Nastavite koračati...