Ugrožena najveća ekoproizvodnja ljekovitog bilja u Hrvatskoj
SLATINA - Žarka Lazića (62), Slatinjanina rođenog u obližnjim Vraneševcima u općini Čađavica, njegovi sugrađani znaju kao plinoinstalatera i vlasnika tvrtke Mikroklima. Malo njih zna da je Lazić aviomehaničar, koji je taj posao i obavljao desetak godina, ali ga je životni put odveo u drugom smjeru.
Prije sedam godina pokrenuo je inovativni projekt organskog uzgoja ljekovitog bilja i proizvodnje hladno prešanih ulja. Sve je počelo još u vrijeme Domovinskog rata, kada je analiza kamilice koju je uzgajao pokazala da se ljekovito bilje ne može proizvoditi na konvencionalan način i u blizini zemljišta na kojima se usjevi uzgajaju uz tretiranje herbicidima i pesticidima. Da bi otkrio tajne organskog uzgoja bilja, sudjelovao je na brojnim seminarima u zemlji i inozemstvu, proučavao literaturu i prikupljao iskustva stručnjaka za ekološku poljoprivrednu proizvodnju.
Danas u Vraneševcima ima 50 hektara državnog zemljišta u zakupu i europske certifikate za ekološku proizvodnju ljekovitog bilja na toj zemlji, što je najveća takva površina u Hrvatskoj. U blizini je Lazić izgradio sušare, a uskoro, ako uspije dobiti kredit, planira nabaviti i liniju za hladno prešanje ulja. Proizvodi kamilicu, bundeve i crni kim, ali ova je godina i njegovu proizvodnju dovela u pitanje. Kanali zakrčeni 30-godišnjim stablima nisu mogli propuštati velike količine vode pa je cijela površina u tri navrata bila doslovce potopljena. Obavio je već dvije sjetve i pripremio zemljište za treću, ali nije dospio. Usred velike površine ostavio je samo mali "otok" na kojemu su se sramežljivo pojavili redovi crnoga kima, koji je već trebao imati stabljike visoke 40 centimetara. Ne zna hoće li biti ikakve koristi od ovogodišnje proizvodnje, a pouzdaje se u drugu sjetvu crnog kima, koji je zasijao na 2,5 hektara na drugoj lokaciji.
- Ogorčen sam kad vidim kako drugi u svijetu ni iz čega prave velik posao, a mi imamo bolje prirodne uvjete, ali se kod nas takva proizvodnja još uvijek ne prepoznaje, a podržava se samo riječima. Napredovanje ovisi o sredstvima, ali kod nas administracija i nesposobni ljudi u njoj nemaju razumijevanja za nove ideje koje su u svijetu odavno prihvaćene. Kredit je gotovo nemoguće dobiti. Prije tri mjeseca podnio sam zahtjev za sjetvu konoplje, a još nema odgovora - kaže Lazić.
U planiranoj suradnji s osječkim Prehrambeno-tehnološkim fakultetom, akademkinjom Vlastom Piližota i proizvođačem i prerađivačem ljekovitog bilja Ivom Bačlijom, Žarko Lazić priprema i projekt dorade fitopripravaka i opremanje pakirnice u Vraneševcima.
"Prošle godine uskraćen mi je poticaj za 19,6 hektara ekološke proizvodnje od 50 tisuća kuna zato što netko ne zna da se u ekološkoj proizvodnji uz jednu biljku, umjesto herbicida, primjenjuje usađivanje druge. Konkretno, ja sam posijao soju i podlanak (camelinu sativu). Radi ostvarivanja poticaja prijavio sam soju kao prvoposijanu kulturu prema planu plodoreda. Budući da je camelina bolje uspjela, a nije bilo moguće obaviti žetvu obje kulture, procijenio sam da će mi camelina donijeti bolji financijski rezultat, pa je i Služba za potvrđivanje izdala potvrdnicu za camelinu kao požnjevenu kulturu. Sve je dokazao i dokumentirao osječki Bioinspekt, ali na moj prigovor direktorici Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Anici Lucević od 9. travnja još uvijek nema nikakvog odgovora. Napominjem da u ekološkoj proizvodnji nema referentnog prinosa, a poticaji su jednaki bez obzira na vrstu kulture", kaže Lazić.