Spriječavanje sukoba interesa u Hrvatskoj - analiza stanja i preporuka za budućnost

Na završnoj konferenciji o sprječavanju sukoba interesa u Hrvatskoj održanoj u Zagrebu, predsjednik Transparency Internationala (TIH) Hrvatske Nikola Kristić istaknuo je da u Hrvatskoj postoje sukob interesa, veliki koruptivni rizici i korupcija te da od toga ne možemo i ne trebamo bježati, nego se protiv toga boriti.  "Treba neprestano upozoravati na taj problem i smanjivati koruptivne rizike i rizike sukoba interesa", rekao je Kristić i dodao da na razini lokalne uprave možda ima i najviše problema zbog nedovoljne educiranosti ljudi u sprječavanju sukoba interesa i nedovoljne kontrole.

"Ljudi koji rade u tijelima vlasti moraju se permanentno educirati o tome što je to sukob interesa, kako ga izbjegavati i kako tijela javne vlasti mogu na najbolji način odgovoriti građanima, onima koji ih plaćaju, da budu što učinkovitija. Tijela javne vlasti koja su najeksponiranija, vlada i najviša tijela javne vlasti, a mediji na njih djeluju, i javnost djeluje, imaju sve više tranparentnosti", istaknuo je Kristić.

"No, ni Europska unija nije imuna na sukob interesa, i to je definitivno jasno, ali u manjem opsegu, kako u kojoj zemlji. Govorimo li o Skandinaviji, onda je to zaista minimalno, no na jugu je sve više. Hrvatska je u sredini, institucionalno se dokazuje i pokazuje da je spremna ući u EU i s pozicija borbe protiv korupcije, ali ta borba ni nakon ulaska Hrvatske u EU neće stati", dodao je Kristić.

Ministar uprave Arsen Bauk istaknuo je kako je sukob interesa - sukob javnoga i privatnog interesa osobe koja obnaša javnu dužnost, koji za političare može značiti gubitak javne potpore i za njih postoje i stroža pravila jer su dobili povjerenje građana koje ne smiju zlorabiti.  "Jasno postavljena pravila i njihovo poštovanje povećat će povjerenje građana u politiku i političare", ocijenio je.

Podsjetio je da je izbor članova Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa u parlamentarnoj proceduri, a u tijeku je i priprema novog zakona o pravu na pristup informacijama, te je dodao kako vjeruje da će u suradnji s udrugama civilnog društva biti pronađena dobra rješenja koja će pridonijeti transparentnijem radu vlasti.

Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković-Kunšt istaknula je da je jedan od prioriteta i strateških ciljeva vlade "stvaranje društva bez korupcije, a sukob interesa je potencijal za korupciju". "Prvenstveni je cilj da se Hrvatska profilira kao država vladavine prava i da u srpnju iduće godine postane punopravna država članica Europske unije te se svakodnevno ulažu veliki napori u unaprjeđenje zakonodavstva, izgradnju institucija, prevenciju i otkrivanje korupcije i u procesuiranje korupcijskih kaznenih djela", naglasila je.

Prigodnim riječima šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren rekao je nazočnima kako Hrvatska i nakon ulaska u punopravno članstvo Europske unije treba nastaviti s borbom protiv korupcije i sprječavanjem sukoba interesa te je s tim u vezi upozorio na važnost djelovanja nevladinih organizacija u jačanju svijesti građana o tom problemu. Također je istaknuo kako je važno da Hrvatska nastavi s ispunjavanjem kriterija za pristupanje Europskoj uniji.

Na skupu su bili i predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Vladimir Šeks i članica Jadranka Kosor.

Završnom konferencijom zaključuje se ciklus seminara koje je TIH provodio od travnja do rujna ove godine u 15 gradova diljem Hrvatske, a u kojem su sudjelovali javni dužnosnici, predstavnici medija i nevladine udruge. Projekt je ostvaren u sklopu IPA programa 2008., a vrijedan je 243.000 eura.

Seminari su bili namijenjeni javnim dužnosnicima, novinarima i nevladinim udrugama, ali je iz Virovitičko-podravske županije pokazano slabo zanimanje pa su se završnoj konferenciji odazvali tek predsjednik Hrvatske stranke pravne države mr Siniša Prpić i dva novinara Vinco Gazdik s Radio Slatine i Goran Gazdek, urednik portala Virovitica.net.

Bila je to prilika da se otvoreno razgovara o korupciji u lokalnim sredinama pa Siniša Prpić iznio virovitički primjer upitavši: "Ako je čelni čovjek grada, po vlastitom priznanju, prije nekoliko godina oštetio državni proračun za višemilijunski iznos, a danas mu nova vlast iz državnog proračuna šalje na račun grada novi milijunski iznos, postavljam pitanje i vama i sebi - radi li se tu o sukobu interesa, ako je tomu tako, tko je u sukobu interesa, ili se tu jednostavno radi o sukobu sa zdravim razumom"?