Čak 74 posto građana smatra da zemlja ide u krivom smjeru
Premijer Plenković najnegativniji političar
Beljak: Postojeći politički sustav je potrošen- HSS će ponuditi nužne reforme
Europljani ove godine putovali iznad očekivanja, a 2018. planiraju i više
HGK podržava povećanje kvota za strane radnike
Istraga protiv Franje Lucića postala pravomoćna
Edo Maajka treći headliner Antivalentinova 3 u veljači u Domu sportova

Slavonski med kao brend lakše će se probijati na tržištu Europe

Gospodarstvo   |   Vedran Balen/večernji.hr   |   28.02.2015.   | 685 pogleda
Slavonski med kao brend lakše će se probijati na tržištu Europe

Prije godinu dana pokrenuta inicijativa slavonskih pčelara uskoro bi se trebala i ostvariti. Nezadovoljni što njihov med nije zaštićen nijednom od europskih oznaka, pokrenuli su projekt zaštite izvornosti tog autohtonog hrvatskog proizvoda.

Podupiru županije

Za početak će se krenuti sa zaštitom pet vrsta meda koji će moći dobiti etiketu izvornog slavonskog, a to su bagremov, lipov, kestenov te medovi uljane repice i suncokreta. Projekt su financijski poduprle slavonske županije.

– Europska unija potiče zaštitu regionalnih proizvoda, a nama je stalo da brendiramo postojeću kvalitetu. Naš je med u Europi, osobito u Njemačkoj, veoma cijenjen i priznat, no tamošnji ga trgovci pakiraju kao svoj. Ishođenjem certifikata stekli bismo prednost u odnosu na druge proizvođače – kaže Stjepan Aračić, predsjednik Pčelarske udruge “Zrinski” iz Slavonskog Broda.

Projekt pokrenut u Virovitičko-podravskoj županiji domaće bi pčelare trebao zaštititi od nepovoljne situacije na tržištu. Danas je u Hrvatskoj čak 11 tisuća pčelara s 550 tisuća pčelinjih zajednica.

Cilj udruženih slavonskih pčelara je podignuti kvalitetu, ali i cijenu svog meda te povećati isplativost proizvodnje. Time će pokazati kako ova regija ima vrlo kvalitetan i prepoznatljiv proizvod, koji se može koristiti i u turizmu.

Zaštitom i brendiranjem meda oni ujedno žele stati na kraj prekomjernom uvozu nekvalitetnog meda iz Kine, kojeg je lani uvezeno 300-tinjak tona i koji se na tržište stavlja pomiješan s domaćim, iako se u Hrvatskoj proizvodi 50 posto više meda od naših potreba.

Sjeda u uho kupcima

– Osim neupitne kvalitete, i brendiranje meda važno je ako želimo postati konkurentni na zahtjevnom europskom tržištu. Time se naš proizvod popularizira i sjeda u uho potrošačima – kaže pčelar Toni Guberac (na slici), koji na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Tomici kod Slavonskog Broda ima oko 150 košnica. On smatra kako bi se u cijelom postupku ipak trebalo ograničiti samo na neke specifične sorte poput medljikovca, amorfe ili lipe, koji su u Slavoniji izrazito kvalitetni.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: