Slatinskom kraju nevrijeme odnijelo 1500 vagona pšenice

Zbog vremenskih nepogoda prošle su jeseni poljoprivrednici Virovitičko-podravske županije pšenicom zasijali gotovo 30 posto, a nakon što su tim područjem nedavno prohujale oluje, poplave i tuče, ratari su sa zebnjom dočekali žetvu.

Ubrzane žetve

Gotovo 70 posto površina pod pšenicom bilo je pod vodom, što se odrazilo na prinose i kvalitetu žitnog zrna. Ne tako davno na slatinskom području želo se godišnje oko 4500 vagona žita. Žetva je pri kraju, a u mlinarskim poduzećima tvrde da će biti zadovoljni uspiju li s tog istog područja ove godine otkupiti 3000 vagona pšenice.

Na temperaturi zraka od 34 stupnja jučer smo posjetili žeteoce na polju nedaleko od Slatine. Pogledi kombajnera uprti su u nebo, jer se plaše kiše, pa se žetva odvija užurbanim tempom.

- Sa 520 hektara pod pšenicom ovršili smo oko 80 posto površina, a već sada se vidi da će prinosi biti katastrofalni. Višegodišnji prosjek ovdje se kreće od pet do šest tona po hektaru, a ovogodišnji prinosi bit će tek oko tri tone žita. Na pojedinim poljima imali smo prinos od svega dvije tone po hektaru. Gdje god su se na poljoprivrednim površinama nalazili kanali koji nisu mogli progutati oborinske vode, štete su veće - kaže Srećko Bosak, vlasnik poljoprivredne tvrtke Jošavac.

Katastrofa

Seljaci u susjednim selima nezadovoljni su prinosima i kažu da je ovogodišnja žetva katastrofa. Prepolovljenim prinosima s poplavljenih polja seljaci neće moći pokriti troškove, a bude li otkupna cijena manja od kune po kilogramu, gubitak po hektaru krušnog žita bit će oko 2.000 kuna.

- Našu zaradu uzimaju pekari koji ostvaruju ekstra profit. Jedno pecivo prodaju za 1,5 kuna, a to je sada kilogram do dva kilograma pšenice. Ne želimo ni u koga upirati prstom, ali bi o tome netko u državi trebao voditi računa - potužio se Bosak.