Pomozite ljubimcu: Kako prepoznati toplotni udar kod psa
Toplotni udar je po život opasno stanje koje nastaje kada se životinja pregrije, odnosno kada nije u stanju riješiti se viška topline.
Taj višak topline životinja može proizvesti sama (npr. trčanjem ili intenzivnom vježbom po toplom vremenu, tijekom dugotrajnog epileptičkog napada) ili, što je znatno češće, dolazi iz okoline (mali nedovoljno ventilirani prostori-unutrašnjost automobila po toplom vremenu).
Za razliku od ljudi, koji višak topline rješavaju znojenjem, psi imaju znojne žlijezde samo na jastučićima šapa, pa je dahtanje glavni način kojim se pokušavaju ohladiti.
Francuski buldozi i pekinezeri sklone toplotnom udaru
Toplotnom udaru su naročito sklone brahicefalične pasmine tj. psi s kratkim i spljoštenim njuškama (francuski buldog, engleski buldog, bokser, pekinezer itd.), pretile životinje i one koje boluju od kardiovaskularnih bolesti.
Kada se temperatura tijela približi 42 stupnja, dolazi do oštećenja i odumiranja živih stanica, te do denaturacije proteina što uzrokuje zatajenje vitalnih organa i oštećenje mozga. Kada životinja dosegne tu temperaturu, od životne je važnosti u što kraćem roku je sniziti, inače će doći do neizbježne smrti.
Životinje koje su pretrpjele toplotni udar su slabe i kolabirane, mogu se javiti napadi slični epileptičnim, grčenja ili su potpuno bez svijesti. Ubrzano i plitko dišu, odnosno dahću.
Temperatura im je vrlo visoka, preko 41 stupanj, unutrašnjost uške je intenzivno crvene boje, a sluznica usne šupljine crvena poput cigle ili blijeda, ovisno o dužini trajanja takvog stanja. Po sluznicama se mogu javiti točkasta krvarenja, a također je moguće krvavo povraćanje i proljev.
Životinju treba hitno odvesti veterinaru
Čim se uoče ovi znakovi životinju treba HITNO OHLADITI. Savjetujem tuširanje s prohladnom vodom (nikako hladnom jer može još pogoršati stanje!), a u slučaju poremećaja svijesti, na glavu treba staviti kockice leda umotane u tkaninu.
Prilikom hlađenja treba kontrolirati temperaturu životinje i prestati hladiti kad ona padne na 39,5. Životinju treba hitno odvesti veterinaru (ali ne prije nogo ste je pokušali ohladiti), koji će dalje nastaviti spuštati temperaturu hladnim infuzijama i klizmama, te po potrebi aplicirati kisik, antibiotike, diuretike i antiaritmike.
Ukoliko dođe do poremećaja u zgrušavanju krvi, bit će potrebna transfuzija krvi ili plazme. Terapija mora biti agresivna i životinja zadržana par dana pod veterinarskim nadzorom. U nekim slučajevima (kada pregrijavanje predugo traje) i uz najveći trud vlasnika i veterinara, životinje ugibaju zbog zatajenja bubrega i vitalnih organa.
Životinje NIKADA ne ostavljati u automobilu
Zbog svega navedenog potrebno je paziti da životinje NIKADA ne ostavljamo zatvorene u automobilu u toplim danima (čak i kad su temperature niže jer se unutrašnjost vozila vrlo brzo zagrije), ili vezane direktno na suncu (mogu dobiti sunčanicu, simptomi i terapija su vrlo slični).
Bitno im je uvijek osigurati dovoljnu količinu vode i izbjegavati šetnje i aktivnosti u vrijeme najveće vrućine (od 10 do 19 h).
