Okrupnjavanje zahvatilo i pekare

Bez okrupnjavanja koje je počelo, domaća pekarska industrija nema budućnosti, jer je već prisutan uvoz smrznutih pekarskih proizvoda na domaće tržište u vrijednosti od gotovo 100 milijuna dolara na godinu. Direktorica Žitozajednice Nada Barišić rekla nam je da pekarska industrija prolazi kroz zakašnjelu fazu konsolidacije - pogotovo srednje velike tvrtke kao što su Mlinar i Pan-pek, koja je već završena u ostalim granama prehrambene industrije, poput mesne i konditorske. U domaćem pekarstvu je 13.100 zaposlenih, a prosječna neto plaća iznosi samo 3200 kuna. No, bit će da barem dio plaće pekari dobivaju i na ruke. Naime, pekara-obrtnika ima i u HOK-u, ali čini se da njih kriza, iako je čak 15.000 obrta zatvoreno u dvije godine, nije jače pogodila. Ipak, u višegodišnjoj krizi nisu svi bili uspješni, što pokazuje i krah eko kruha Željka Mavrovića.

Međutim, neslužbeno smo čuli da je sivo tržište i rad na crno i u pekarstvu uzelo maha, pa je Državni inspektorat morao propisati koliko se kilograma kruha, uz obvezne markice za brašno, može ispeći od 100 kilograma brašna.

Najveća pekarska tvrtka na domaćem tržištu je križevački Mlinar sa 1400 zaposlenih i 135 vlastitih prodajnih mjesta, nakon što je zagrebačka Klara izgubila dio tržišta. U Mlinaru se hvale na web stranci da tvrtka postoji čak 100 godina te da ima novu suvremenu tvornicu u Zagrebu. No, i unatoč našim višekratnim pokušajima, nemaju dobar običaj komunicirati s medijima.

Na Zagrebačkoj burzi poslovni rezultati Mlinara za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju da su prihodi od prodaje iznosili 180,7 milijuna, a lani u isto vrijeme 136,8 milijuna kuna. Dobit prije oporezivanja dosegnula je pak 6,6 milijuna kuna, a lani gotovo dvostruko manje - 3,5 milijuna.

S druge strane, pekarnica Dubravica iz Zaprešića, koja postoji 50 godina, ima 23 prodajna mjesta u Zagrebu, Zaboku i Zaprešiću. Njezin vlasnik Željko Mikelec kaže da je riječ o obiteljskom biznisu koji zapošljava 290 radnika u proizvodnji i maloprodaji kruha, ali i drugih pekarskih proizvoda. Njihova zaprešićka tvornica sagrađena je na 5000 četvornih metara.

To je ono, kaže, što naši kupci ne vide. Uz nova prodajna mjesta u Zagrebu i okolici, Mikelec najavljuje daljnja ulaganja u proizvodnju iako ne očekuje velike promjene u budućem poslovanju.

Domaći ogranak švicarskog Richemont kluba okuplja 23 velika proizvođača kruha, koji čine oko 60 posto pekarske industrije u Hrvatskoj. No, bez okrupnjavanja nemaju budućnost jer su usitnjeni i tehnološki zaostali.

Što se tiče uvoza pekarskih proizvoda, prema podacima DZS-a, lani je uvezeno 36.819 tona za 97,4 milijuna dolara, a u šest mjeseci ove godine 16.066 tona vrijednih 46,4 milijuna dolara.

Nije poznato koliko je u tim količinama smrznutog kruha i peciva koje su najviše uvozi, ali zna se da najveće količine dolaze iz Njemačke, Italije i Slovenije za potrebe domaćih trgovačkih centara. Uvoz raste iz godine u godinu i bit će još veći ulaskom Hrvatske u EU. Stručnjaci ističu da bi Hrvatska i prije članstva u Uniji trebala zaštititi tradicijske pekarske proizvode.

Smrznuti proizvodi su proizvodi budućnosti, a jedan od rijetkih lidera te ponude na domaćem tržištu je zagrebački Pan-pek koji širi svoj asortiman svime što ima veze s kruhom, posebno sendvičima, a počeo se i reklamirati. Smrznuti proizvodi mogu stajati nekoliko mjeseci u skladištu i svježe pečeni bit će možda i kvalitetniji od onih pripremljenih na mjestu u pekarnici.

No, pekari drže da je od uvoza trenutačno veći problem nelikvidnost i neplaćanje, što je osobito karakteristika trgovačkih lanaca. Uz to, pekari nisu zadovoljni odobrenom visinom kala od sedam posto koji im se priznaje te traže od Ministarstva financija da im se ta stopa poveća na najmanje 15 posto. Zasad se do sedam posto neprodanih proizvoda pekarima priznaje u trošak na koji ne plaćaju PDV.

Izvor Vjesnik.hr