OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA ZAŠTITE OZONSKOG SLOJA

Odlukom Ujedinjenih naroda od 19. prosinca 1994. godine, a s ciljem naglašavanja važnosti provedbe Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, 16. rujan je proglašen međunarodnim Danom zaštite ozonskog sloja. I ove se godine na ovaj datum, uz moto «Zaštitimo ozonski sloj, sačuvajmo život na zemlji», diljem svijeta podsjeća na čvrstu obvezu zemalja članica Monteralskog protokola o poduzimanju mjera za ukidanjem potrošnje ozonu štetnih tvari.

Provedbom Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj postignuto je značajno globalno smanjenje emisija ovih tvari u zrak. Međutim, obzirom da se radi o postojanim tvarima, smanjenje njihovih koncentracija u stratosferi sporo opada, te stručnjaci predviđaju potpunu uspostavu prirodne ravnoteže stvaranja i razgradnje ozonskog sloja tek sredinom stoljeća.

Republika Hrvatska stranka je Montrealskog protokola, te je prihvatila sve izmjene i dopune Protokola, a za provedbu ovog međunarodnog propisa nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

ZAŠTITA OZONSKOG SLOJA

Davne 1928. godine u hladnjacima su se počeli koristiti freoni CFC 11 i CFC 12. koji su se pokazali vrlo štetni po okoliš; 1974. godine utvrđeno je razorno djelovanje ovih tvari na ozonski sloj. Ranih osamdesetih dokazano je oštećenje ozonskog sloja iznad Antartika pomoću NASA-inog satelita. Daljnjim proučavanjima i mjerenjima znanstvenici su utvrdili popis tvari koje oštećuju ozonski sloj (TOOS), a daljnjim istraživanjima i saznanjima taj se popis i dalje nadopunjuje. Upravo zahvaljujući znanstvenim spoznajama pokrenuta je kroz Ujedinjene narode inicijativa kako bi se spriječila daljnja oštećenja ozonskog sloja. Prvi korak u definiranju ovih aktivnosti bila je Bečka konvencija o zaštiti ozonskog sloja kojoj je 1985. godine pristupila 21 država Europe obvezujući se da će štititi ljudsko zdravlje i okoliš od štetnih utjecaja koji mogu nastati uslijed oštećenja ozonskog sloja. Daljnjom međunarodnom suradnjom znanstvenika, vladinih institucija i nevladinih udruga, 1987. godine u Montrealu je usvojen Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj. Tada su Protokol potpisale 22 zemlje svijeta. Danas Montrealski protokol broji 189 zemalja članica, od čega su 127 zemlje s niskom potrošnjom freona i halona. Pretežno razvijene zemlje ukinule su potrošnju većine tvari koji oštećuju ozonski sloj no uzmemo li u obzir da razvijene zemlje čine svega 20% svjetske potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj, vidljivo je kako je ukidanje preostalih 80% ključno za osiguranje očuvanja i oporavka ozonskog sloja.

UKIDANJE POTROŠNJE TVARI KOJE OŠTEĆUJU OZONSKI SLOJ U REPUBLICI HRVATSKOJ

Republika Hrvatska ubraja se u zemlje s potrošnjom manjom od 0,3 kg po stanovniku i potrošnjom manjom od 0,2 kg po stanovniku tvari. Notifikacijom o sukcesiji Republika Hrvatska je od 8. listopada 1991. godine stranka Bečke konvencije o zaštiti ozonskog sloja i Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj. Republika Hrvatska je također stranka izmjena i dopuna Montrealskog protokola: Londonske (1993.), Kopenhagenske (1997.), Montrealske (2000.) i Pekinške (2002.).

Gledano po sektorima (Graf 1.), u Republici Hrvatskoj najveća potrošnja TOOS u 2005. godini bilježi se pri servisiranju rashladnih i klima uređaja (94,34%). Od toga 21,36% CFC-a i 78,64,% HCFC-a. Slijedi potrošnja HCFC-a u sektoru proizvodnje pjenastih materijala (5,55%). Potrošnja od 0,235 tona ugljik tetraklorida (0,11%) ostvaruje se u laboratorijima, za potrebe kemijskih analiza. Potrošnja metil bromida je 0 u posljednje tri godine.