Nada Čavlović Smiljanec o utajivačima: Ovo su tri najdraže laži za sumnjivu imovinu!

Poziv iz Porezne uprave da dokažu otkud im prihodi za stečenu imovinu dobiva sve veći broj građana, a među njima se pojavljuju i sve zvučnija imena s estrade i iz biznisa . Ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec samo se poziva na članak 63. Poreza na dohodak koji govori da je institucija koju vodi "dužna tijekom godine prikupljati sve činjenice koje su bitne za oporezivanje poreznog obveznika", uključujući podatke o njegovoj imovni i prihodima koje je stekao.

Posljednji podaci govore da je u obradi oko 2000 ljudi kod kojih je utvrđen nerazmjer između prihoda i imovine?

- Riječ je o vrlo složenom poslu i na njemu je trenutačno angažirano oko 1600 poreznih službenika. Svaki dan kada dođu na radno mjesto i uključe kompjuture, sustav im izbacuje osobe kod kojih je uočen nerazmjer između dohodaka i imovine koju su stekli . U ova dva mjeseca u obradu smo uzeli oko 2000 osoba. Za usporedbu, u razdoblju od 2009. do 2011. godine pokrenuto je sveukupno u dvije godine oko 2000 postupaka i izdano oko 150 rješenja. To govori da se posao nije radio efikasno, a sukladno ovlastima. Danas je sustav prilagođen upravo na način da omogućuje dnevno praćenje podataka

Što je do sada utvrđeno?

- U dva mjeseca utvrdili smo nerazmjer od 17 milijuna kuna. Kod postupaka koji su u tijeku, gdje su porezni obveznici dali izjave i napisan je zapisnik, utvrđen je nerazmjer od 62 milijuna kuna.

Jesu li među pozvanima u Poreznu upravu i vodeći biznismeni Ivica Todorić i Emil Tedeschi?

- Zaista ne znam koje se osobe pozivaju u Poreznu upravu, nama je samo bitno da je riječ o obveznicima kod kojih je utvđen nerazmjer između dohodaka i stečene imovine. Taj nerazmjer detektira kompjutor i šalje alarm poreznom službeniku da poduzme sve potrebne radnje, uključujući pozivanje poreznog obveznika. Uopće nije bitno radi li se o osobi s estrade, političaru, menadžeru...

Pozicija vlasnika poduzeća nešto je drugačiji u odnosu na većinu poreznih obveznika jer oni ne žive samo od plaće, već i od dividende, prodaje udjela u tvrkama...?

- Svako pozivanje u PU ne znači da osoba nije imala zakonske izvore dohodaka, već da ih mi nemamo evidentirane. U dokaznom postupku, naravno, porezni obveznik može iznijeti sve argumente i podastrijeti izvore dohodaka te dokazati da je sve u skladu sa zakonom.

Ima li na listi političara?

- Vjerujte mi, ne znam.

Koliko onih koji su pozvani u Poreznu upravu uspije dokazati porijeklo imovine?

- U ova dva mjeseca dovršen je postupak za oko 100 poreznih obveznika, a na kraju smo izdali 10 rješenja. Oni nisu uspjeli dokazati izvore sredstava .

Znači, svaki deseti obveznik kojeg pozovete na provjeru?

- Tako se pokazalo u ovim slučajevima.

Možete li izdvojiti neke zanimljive argumente kojima ljudi opravdavaju način stjecanja imovine?

- Neki kažu da su novac dobili na lotu, da su dobili svadbene darove, da su im sredstva posudili prijatelji, da su dobili pozajmice iz inozemstva, ali iz država s kojima nemao razmjenu podataka, odnosno nisu potpisani ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja... Onda mi tražimo ugovore i provjeravamo postoji li iza toga vjerodostojan dokument ili ne, je li osoba koja je posudila novac uopće imala ta sredstva za posudbu. Dakle, istraga se širi na sve uključene osobe i postupak može trajati mjesecima.

Što očekujete, koliko bi lista mogla biti duga do kraja godine?

- Kako je krenulo, na njoj bi mogli biti deseci tisuća poreznih obveznika. Baza svakodnevno buja. Porezna uprava ima izvore dohodaka i umržena je sa svim institucijama koje imaju podatke o imovini. Čim netko stekne automobi iznad 400 tisuća kuna, u roku od minute imamo taj podatak u našoj bazi.

5000 tvrtki moglo je, ali nije htjelo platiti doprinose

• Primjetno je da ste zadovoljni i s učinkom uredbe prema kojoj nema isplate plaće bez doprinosa?

- U Hrvatskoj je oko 45.000 poduzetnika koji cijeli niz godina isplaćuju plaće, a ne uplaćuju doprinose. Taj način razmišljanja mora se promijeniti. Kod tih loših poslodavaca radi oko 200 tisuća ljudi i upravo zaštita radnika bila je naša glavna motivacija, a ne punjenje državnog proračuna. Uredba još nije ni stupila na snagu, a oko 4700 poslodavaca uplatilo je 17 milijuna kuna doprinosa za 23.000 radnika. Znači, to su mogli učiniti i ranije, ali nisu.

• Što su opcije za ostale poslodavce?

- Nakon donošenja Zakona o financijskom poslovanju, imat ćemo predstečajni postupak i poslodavci koji ne budu mogli postići nagodbe s vjerovnicima morat će u stečaj. No vjerujemo da će većina ipak ostati na tržištu.