Uvode se nadzorne kamere na Hitni bolnički prijem
Grad Virovitica među prvih pet gradova po broju riješenih predmeta legalizacije
Asfaltirana cesta u ulici Mate Lovraka u Virovitici
Ministar Slaven Dobrović u radnom posjetu Parku prirode Papuk
Shakespeare pir gostuje na 10. Gumbekovim danima
Hrvatska ima izrazito visoku stopu dugotrajnog siromaštva djece
SDP i partneri: U slučaju Agrokor najvažnija su radna mjesta

Mirovinske hipoteze

Priroda društva   |   Davor Suhan/Moja Rijeka   |   21.04.2017.   | 176 pogleda
Mirovinske hipoteze

Prošloga tjedna Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne skrbi uputilo je u javnu raspravu strateški dokument u kojemu se do 2021. godine planira uvođenje nacionalne mirovine za sve koji nemaju dovoljno radnog staža ili nisu nikada ni radili. Ovaj prijedlog izazvao je pravi krš i lom na društvenim mrežama. Raspodjelu mišljena nije teško pogoditi. Dugotrajno nezaposleni smatraju to pozitivnim, dok su dugotrajno zaposleni protiv.

S obzirom na međusobni omjer „radnika i neradnika“ rezultat je poprilično izjednačen, a glavna polemika vodi se oko jedne moralne dileme: Da li je pošteno primati mirovinu bez ijednog dana radnog staža?

Nema razloga ne prihvatiti izazov i malo proanalizirati kritične točke u ovoj diskusiji. Kao prvo, imam dojam da u postavljenom pitanju ima previše religioznosti, a premalo duhovnosti. Da bismo postigli balans malo ćemo ga preformulirati:

Da li je moguće da netko u cijelom svome životnom vijeku ne zaradi ni dana mirovinskog staža?

Teoretski, apsolutno da. Praktički je malo teže, no sve ovisi o mjestu i godini rođenja. Ako imate hrvatsku domovnicu i mlađi ste od 44 godine, šanse da ste do sada skupili nula dana radnog staža poprilično su realne. Oni stariji imali su prilike uhvatiti barem jednu sindikalnu zimnicu i svinjsku polutku. Zadnja podjela ove neslužbene radničke božićnice bila je na Badnjak 1990. (kao simbolični nebeski znak da je SKH prenio svoju duhovnu zemaljsku vlast na HBK). A nakon toga započinje tranzicija, munjevita pretvorba društvenog vlasništva u privatno – što je zbrojeno po godinama neka razlika od cca. 50 milijardi dolara državnog MINUSA.

Ovakav negativni ekonomski trend prati u stopu kreativni razvoj krize poduzetništva, koja nije posljedica nerada (kako to neki misle), nego krivog izračuna prihoda i rashoda, gdje poslovni gubici proporcionalno rastu s povećanjem rada i truda.

Matematički primjer:

- Ako ne radiš, ne zarađuje, ali država ti svaki mjesec daje 800 kn.

- Ako radiš, ali ne zarađuješ, država ti svaki mjesec uzima 1800 kn. 

Takva računica izaziva smijeh i suze. A pošto je čovjek inteligentno biće, svakom malom poduzetniku je bilo lako izračunati da je glede poslovnoga rizika bolje biti nezaposlen. Što trajnije to sigurnije. I dok se ova postojeća ekonomska matematika ne promijeni samo preostaje jednostavni statički proračun kako do mirovine – na sjedećki ili na ležećki?

To su osnove Marksizma koje priznaju sve napredne svjetske ekonomije. Važno ih je shvatiti i staviti konačno na dnevni red.

Tek tada se možemo vratiti pitanju iz uvoda: Je li pošteno davati penzije onima sa premalo ili nimalo radnog staža?

Ako bih osobno morao donijeti pravednu presudu, ona bi glasila: DA!

OBRAZLOŽENJE

Moralna je obaveza svake države koja oporezuje rad (ne zaradu, nego pokušaj zarade) i na sve moguće načine se trudi otežati samostalno obavljanje gospodarskih djelatnosti, da snosi pravne posljedice i svim žrtvama takvog gospodarskog sustava plati primjerenu odštetu na kraju njihovog kondicijskog radnog vijeka, koji prema slovu Zakona o mirovinskom odnosu završava sa 65 godina starosti.

E sad, hoće li se ona  zvati nacionalna mirovina ili nekim drugim imenom, potpuno je nebitno. Važno je samo da bude trajna i sigurna.

 

Kolumna Priroda društva, Davora Suhana, na portalu Moja Rijeka

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Priroda društva



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: