Gradnja PANovih tvornica u Slatini počinje na jesen
Strateški projekt Grupacije PAN papirne industrije Zagreb, koji predviđa preseljenje dijela proizvodnje papira iz tvornice u Zagrebu i gradnju novih tvornica celuloze i papira u poslovnoj zoni Trnovača u Slatini, vrijednih 320 milijuna eura, nešto kasni, no njegova realizacija ni u kojem obliku nije došla u pitanje. "Naš projekt u Slatini, u okviru kojega, uz velike uštede u proizvodnji proizašle iz korištenja ondje postojećih nalazišta termalne energije, planiramo godišnju proizvodnju čak 500 tisuća tona celuloze i papira na bazi celuloidnih biljaka miscanthus gigantus, i unatoč nekim teškoćama koje inače prate hrvatske investicije, razvija se dobro i mi smo neposredno pred početkom fizičkih radova", veli Marinko Mikulić, predsjednik Uprave Grupacije PAN.
S velikim zdovoljstvom ističe da su osigurali financijsku konstrukciju ukupne investicije te vjeruju da će u pismenom obliku to već u kratkom roku moći i objaviti. "Glavni razlog što projekt nešto kasni je dokumentacija. Zbog toga sada intenzivno radimo na dodatnim studijama za zaštitu okoliša, lokacijskoj dozvoli, dodatnoj studiji opravdanosti ulaska u investiciju i sl. Sve to uveliko usporava početak investicije, međutim naši su partneri zadovoljni ukupnim projektom i jako su zainteresirani da što prije krenemo s njegovom realizacijom. Klima je u Hrvatskoj je, što se tiče tog našeg projekta, pozitivna i trebali bismo krajem ljeta ili početkom jeseni krenuti s radovima te do kraja tekuće godine već i podići prve građevinske objekte", veli Mikulić ističući da će inzistirati da se papirologija sredi što prije jer bi bilo žalosno sada, kad imamo tako velike mogućnosti, da zbog administrativnih problema projekt čeka.
Pritom ističe da je taj projekt toliko dobar da njihovi partneri, nakon njegova proučavanja, čak nisu mogli vjerovati da može u tolikoj mjeri to i biti. "Točno znamo što i kako ćemo raditi, kakva je kvaliteta sirovine od koje ćemo proizvoditi celulozu i papir. Prošli smo sva potrebna istraživanja i dokazivanja proizvodnje, imamo i dodatne ateste u probnoj proizvodnji papira, tako da smo s novim spoznajama koje imamo još i zadovoljniji nego na početku", veli Mikulić. Pritom dodaje da će im sirovina za papir koji će se proizvoditi u novim slatinskim pogonima, miscanthus gigantus, širom otvoriti vrata da se na najbolji mogući način reprezentiraju kao značajan europski proizvođač celuloze i papira.
"Najveća vijednost našeg projekta u Slatini je u činjenici da smo u njegovu planiranju došli do mnoštva ušteda, budući da će se na jednom mjestu nalaziti proizvodnja električne energije, otpadna toplina će se koristiti za proizvodnju celuloze i papira, a potom za dodatne sadržaje u staklenicima za naše i za potrebe grada Slatine i drugih tvrtki", veli Mikulić i dodaje kako su već u visokoj fazi pregovari s koprivničkom Podravkom o razvoju novih proizvoda baziranih na termalnoj energiji. "Računamo da ćemo u Slatini imati veliku sušaru voća i povrća i Podravku kao najvećeg kupca njezinih proizvoda u Hrvatskoj te se nadamo da ćemo s njom u konačnici naći zajednički jezik. Na taj način sva bi termalna energija bila na racionalan način i maksimalno iskorištena, a taj naš projekt gospodarski će mobilizirati cijeli slatinski kraj", kaže prvi čovjek PAN papirne industrije.
Projekt podržan od nove vlade
Prvi čovjek PAN papirne industrije, u velikom projektu koji će realizirati u Slatini, ohrabren je i podrškom novim gospodarskim projektima od strane nove hrvatske vlade. "Osjećamo njenu sklonost da se investicijski projekti aktiviraju te da se u našoj zemlji uspostavi normalan život i rad", veli Mikulić, no ipak dodaje kako je poslovanje njegovih tvrtki još uvijek opterećeno "starom vladom", budući da nisu završeni sudski procesi koje tvrtka vodi protiv države, no ipak uz nadu da će to brzo, sada u novim okolnostima, biti učinjeno.
Miscanthus giganteus na 12.000 hektara
PAN je u okviru projekta u Slatini formirao i stručni tim ljudi za razvoj kooperacije u proizvodnji miscanthusa giganteus, na čelu sa Želimirom Bušićem, čovjekom poznatim u slatinskom kraju koji je ondje prvi donio batat te neke nove vrsta gljiva u Hrvatsku. Riječ je o čovjeku provjerene kvalitete, zainteresiranom sudjelovati u svemu tome. Budući da su njegove spoznaje velike i na području miscanthusa, njegovo će nam znanje u projektu jako dobro doći, veli Mikulić. Pritom ističe uvjerenje da će PAN postati bitan čimbenik u hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji budući da će aktivirati potpuno neperspektivna poljoprivredna zemljišta. Pokrenut će proizvodnju miscanthusa na 12.000 ha u Slavoniji, što bliže tvornici u Slatini, a poslije i drugoj tvornici celuloze koju planiraju graditi u okolici Ivanić Grada. Proizvodnjom miscanthusa kooperanti će moći ostvarivati čistu zaradu od 700 eura po hektaru.