Gospodarsko vijeće zabrinuto za stanje u gospodarstvu

VIROVITICA, 7. srpnja - Ostvarenim suficitom od 28,7 milijuna dolara, virovitičko-podravsko gospodarstvo i dalje je, po tom kriteriju, u samome hrvatskom vrhu, a narastao je i udio našeg županijskog gospodarstva u hrvatskoj vanjskotrgovinskoj razmjeni sa 1,51 na 2,39 posto.
No, unatoč tome slika županijskog gospodarstva i dalje je prilično siva: broj zaposlenih osoba se smanjuje, nezaposlenost je i dalje velika, a prosječne neto plaće po zaposlenom u ožujku su i dalje bile niže od državnog prosjeka i to za gotovo 16 posto.
Svi ti podaci izrečeni su danas na sjednici Gospodarskog vijeća Županijske gospodarske komore, gdje je zaključeno da su pozitivni pomaci jedva zamjetni jer se država ne postavlja na pravi način prema sredinama koje su usmjerene na agrarnu proizvodnju i izvoz, kao što je to Virovitičko-podravska županija.
"Mi imamo rješenja ali je premalo onih koji nas žele slušati i primijeniti ta rješenja u praksi", kazao je predsjednik Gospodarskog vijeća Ivan Slamić, objašnjavajući kako ovakvi sastanci, unatoč toj činjenici da je njihov glas slab, nisu beskorisni.
Od direktora najveće virovitičke trgovačke kuće «Trgocentar» Ivice Katalenića mogao se danas čuti i podatak da će na području Županije do kraja godine biti otvorena tri nova trgovačka centra i jedna robna kuća u kojoj će posao naći 150 do 170 zaposlenika. Kao da smo, kaže, tako dobri potrošaći i puni novca.
«No, istodobno toliko će, a možda još i više, ljudi ostati bez posla u malim prodavaonicama. Bez posla će ostati i opskrbljivači tih malih prodavaonica, jer teško da će se za proizvode malih domaćih proizvođača naći mjesta na policama velikih stranih trgovačkih centara», upozorio je Katalenić, kritizirajući nekontrolirano puštanje stranih trgovačkih kuća u Hrvatsku.
Čuli su se i pozitivni primjeri poslovanja u KIO i «Viru», virovitičkoj tvornici šećera. Ove tvrtke su orijentirane ka izvozu, imaju tržište, sigurne kupce i naplatu, ali i problema s plasmanom na domaćem tržištu, gdje im konkurira jeftinija, no, ne i kvalitetnije uvezena roba. To, naravno, ne utječe na pozitivne rezultate njihovog poslovanja, ali žele ipak zaštitu domaćeg tržišta ili barem iste uvjete za uvoznike, s kakvima se oni susreću kada izvoze svoje proizvode, te manje administrativne prepreke.
Tako, na primjer, KIO, koji godišnje proizvede oko četiri milijuna četvornih metara keramičkih pločica prilikom izvoza (a izvozi oko 80 posto proizvodnje!) mora imati ateste za sve države, a na domaćem tržištu, gdje se uvozi oko 11 milijuna četvornih metara pločica, nema nikakve kontrole.
Članovi Gospodarskog vijeća Županijske gospodarske komore podržali su njihov zahtjev upućen državi, da se kontrola uvede i na domaćem tržištu kako bi se zaštitila domaća proizvodnja.