GfK: Hrvatski potrošači ne nadaju se boljem životu
Rezultati istraživanja koje je agencija GfK provela tijekom lipnja ove godine pokazali su kako se kućanstva u Hrvatskoj i dalje ne nadaju boljem životu. Naime, samo oko 4 posto kućanstava ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana, dok 41 posto kućanstava smatra da su ostali na istom. No, za oko 54% kućanstava njihovo sadašnje financijsko stanje još je lošije nego prije godinu dana.
U sljedećih godinu dana oko 13 posto kućanstava se nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja. S druge strane, oko 50 posto kućanstava procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista, ali trećina (33%) kućanstava ocjenjuje da će im biti još lošije.
Lošije financije u odnosu na prethodnu godinu najviše ističu građani u sjevernoj Hrvatskoj (58%) te oni s prosječnim mjesečnim primanjima kućanstva do 3500 kuna (65%).
Upravo ta skupina, s mjesečnim primanjima do 3500 kuna, očekuje i lošije financijsko stanje u sljedećih godinu dana, a najoptimističnija skupina za svoje buduće financijsko stanje su kućanstva s mjesečnim prihodima iznad 8000 kuna.
U Hrvatskoj gotovo svi građani očekuju rast cijena, a najviše to ističu stanovnici Dalmacije, njih 94 posto. Ispitanici u Dalmaciji najviše očekuju i veću nezaposlenost (82%), a najmanje to navode građani u Istri s Primorjem (63%).
Istraživanje i dalje pokazuje nizak stupanj spremnosti na kupnju. Tako u idućih 12 mjeseci manje planira trošiti 49 posto ispitanih, otprilike isto kao i prije na trajna dobra trošit će 35 posto kućanstava, a spremnost na veću potrošnju ističe tek 11 posto ispitanih kućanstava u Hrvatskoj.
Gotovo polovina kućanstva navode kako jedva spajaju kraj s krajem, prvenstveno u Slavoniji (62%), a najmanje u Zagrebu. No, u Zagrebu i Istri s Primorjem je najviše onih koji moraju smanjivati postojeću štednju (po oko 14%). Najviše se moraju zaduživati u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj (po oko 14% kućanstava).
Da u ovoj godini uopće neće moći štedjeti istakli su najviše ispitanici u Slavoniji (oko 72%). Lošije gospodarsko stanje, pak, najviše ističu u Istri s Primorjem (71%) te Zagrebu s okolicom (65%) i Slavoniji (62%).