Čeka nas pomor pčela i astronomske cijene meda

Zabrinuti osječki pčelari i ocjenjivači meda u Udruženju pčelara Slavonije i Baranje održali su 5. regionalno edukacijsko ocjenjivanje meda u Osijeku, najavljujući pomor pčela u proljeće 2011. godine i astronomske cijene meda.
Uoči nove pčelarske sezone i uzimljenja pčele od rujna, slavonsko-baranjski pčelari alarmiraju o manjku meda na tržištu, nezapamćenom u Hrvatskoj od sušne 1998.godine.

Pčelari upozoravaju kako katastrofalna pčelarska sezona prouzročuje sadašnju već udvostručenu otkupnu cijenu "na veliko" po 30 kuna naviše za kilogramu, ovisno o vrsti meda.
- U odnosu prema 2009., kada je otkup meda po kilogramu iznosio od 9 do 15 kuna, a u (vele)trgovinama u Hrvatskoj se prodaje po 35-40 kuna i više, nagodinu se može očekivati udvostručavanje cijena na tržištu. Pčelar već sada dobije više od 30 kuna po kilogramu "na veliko" za bagrem, dok su primjerice kesten i kadulja još skuplji, jer meda ima malo. Za kilogram prodanog meda pčelar (preko Selekcijskog centra) dobiva još 2,20 kuna poticaja. Pčelarska je sezona dobro krenula u ožujku, a u svibnju su uslijedile katastrofalno hladne noći i kiše, koje su isprale medonosni bagremov cvijet, te zbog vlage biljke više nisu medile. Stanje početkom proljetne sezone uz klimatske promjene prouzročit će pomor pčela u proljeće 2010. godine - najavljuje Valerijan Tolić, pčelar iz Slavonskog Broda i član ocjenjivačke komisije.

Dodao je i da je starosna dob pčela sve više upitna.
- Moglo bi se dogoditi da za deset godina nećemo imati pčela. Naime, pčelarstvo, od kojeg četveročlana obitelj sa sto košnica dobro može živjeti godinu dana, je profitabilno, ali ne privlači poduzetnike jer zahtijeva skupu opremu, traži znanje i ulaganje u mlade pčele.
Na vrlo ozbiljnu situaciju u toj gospodarskoj grani upozorili su i ocjenjivači Srećko Grbavac, Milenko Omazić, Mirjana Štajner, Tena Benaković, Zorislav Ban, Antun Kladarić, Nikica Zagorac i Milan Kramer.

Nestašica meda uočena je i na osječkom međunarodnom ocjenjivanju. "Ocjenjivačka komisija nije imala mnogo posla jer smo ocjenjivali samo 91 pristigli uzorak meda, dok smo lani ocijenili 179 uzoraka. Među 18 vrsta meda, bagremov i livadski su najzastupljeniji. Biljke nisu medile jer su "šokirane" kišom, sušom, temperaturnim razlikama, sparinom, a naštetilo im je i tretiranje pesticidima. Meda nema ni u Kini, Europi, Argentini, a katastrofa pogađa i 450 pčelara u Osječko-baranjskoj županija", izjavio je Milan Kramer.